Predočenje COVID potvrda i trijaža

Pravila ulaska u polikliniku:

Prilikom prijema na iduće pretrage:
• Ergometrija
• Spirometrija
• Sve vrste endoskopskih zahvata (kolonoskopija, rektosigmoidoskopija, gastroskopija, …)
• Postupci fizikalne medicine i rehabilitacije,

zatražit ćemo vas predočenje EU digitalne COVID potvrde ili odgovarajućeg drugog dokaza o cijepljenju, preboljenju odnosno testiranju.

EU digitalnu COVID potvrdu ili odgovarajući drugi dokaz o cijepljenju, preboljenju odnosno testiranju obvezne su predočiti i osobe koje dolaze u pratnji pacijenata.

Molimo vas da to imate u vidu prilikom naručivanja na gore navedene pretrage.

IZNIMKE

EU digitalnu COVID potvrdu ili odgovarajući dokaz o cijepljenju, preboljenju odnosno testiranju nisu obvezna predočiti djeca u dobi do 12 godina koja su u pratnji pacijenata jer nemaju s kime ostati kod kuće.

Kardiologija je grana medicine koja se bavi bolestima srca i krvnih žila. Bolesti srca i krvnih žila su najčešće bolesti današnjice i ako Vi imate problema s Vašim srcem, znajte da niste beznadni u svojim tegobama i da mnogi ljudi danas i dalje žive kvalitetan život s tim problemom.

Kardiološka ambulanta u Polikinici Aviva s klinički iskusnim kardiolozima u dijagnostici, prevenciji i liječenju kardiovaskularnih bolesti, brinut će se o Vama i zdravlju Vašeg srca. Suvremena dijagnostika nije usmjerena samo na simptomatsko poboljšanje bolesti, nego dominantno na sprečavanje prijelaza asimptomatske bolesti srca u simptomatsko zatajenje. Time se mijenja ne samo tijek progresije bolesti i produžuje život, nego se smanjuje i mortalitet.

Kako bi se to postiglo, uz identifikaciju čimbenika rizika (arterijska hipertenzija, povišeni kolesterol, dijabetes mellitus itd.), nužno je prepoznati morfološke i strukturalne promjene srčanih entiteta u smislu ventrikulske disfunkcije (sistoličke, dijastoličke), hemodinamskih abnormalnosti (inuficijencija i stenoza valvularnog aparata) te kompenzatorne mehanizme remodeliranja srčanih kaviteta (hipertrofija, dilatacija).

U tome nam zlatni standard predstavlja UZV srca ili ehokardiografija s najmodernijim ultrazvučnim aparatom PHILIPS IE 33 sa dvodimenzijskim (2D) i trodimenzijskim (3D) prikazom struktura srca, te pulsnim, kontinuiranim, tkivnim i color dopplerom, koji nam daje uvid u hemodinamiku srca sa prostornim sagledavanjem svih kaviteta srca kao i najfinijih kontura i funkcije, kako valvula tako i strukturalnih defekata srca (kardiomiopatije, atrijski i ventrikulski septalni defekt, perikarditis, itd.)

Dodatnu evaluaciju kardiovaskularnog sustava omogućava nam stres test  u vidu ergometrije  ili testa opterećenja (Bruce exercise program). To je kontinuirano i progresivno opterećenje kardiovaskularnog sustava na pokretnom tepihu uz stalno praćenje EKG-a , na osnovu čega se – opterećenjem izazvanih porasta frekvencije srca i krvnog tlaka, aritmičkih poremećaja, bolova u prsištu, zaduhe i opće slabosti, te pomaka ST-segmenta u EKG odvodima – postavlja dijagnoza srčanog oštećenja ili bolesti srca.

I konačno  dinamičko praćenje rada srca i promjene krvnog tlaka tijekom 24 sata- omogućavaju nam:

Holter EKG – snimanje EKG-a tijekom 24 ili 72 sata, za vrijeme uobičajenih dnevnih aktivnosti bolesnika pomoću prijenosnog EKG – aparata, što nam daje uvid u normalan rad srca, te dijagnozu i dinamički prikaz abnormalnih frekvencija i aritmija srca.

Mjerač krvnog tlaka 24 – satni („Holter tlaka“) u vidu kontinuiranog praćenja sistoličkog i dijastoličkog tlaka, te pulsa pomoću malog prijenosnog aparata, što nam omogućava dijagnostiku i praćenje arterijske hipertenzije, te efekata terapije.

 


Q&A o zdravlju srca i srčanim bolestima; kada je potreban pregled kardiologa?

  • Koliko su bolesti srca zastupljene i Hrvatskoj? I koje su najčešće?

Kardiovaskularne bolesti su među vodećim uzrocima smrtnosti u Hrvatskoj. Od njih je na primjer 2018. godine umrlo oko 23.000 osoba, odnosno 45% ukupno umrlih. To nas u Europi svrstava među zemlje koje imaju srednje visoke stope smrtnosti (314 umrlih na 100000 stanovnika), Vodeća među KV bolestima je ishemijska bolest srca sa udjelom od oko 20% u ukupno umrlima, zatim hipertenzivna bolest srca sa udjelom od 4.3% ukupno umrlih

  • Kako očuvati zdravlje srca?

Zdravlje srca se najbolje čuva prevencijom od KV bolesti. Na primjer smjernice ESC dijele pacijente u niski, srednji, visoki i vrlo visoki desetogodišnji rizik od smrtonosnog kardiovaskularnog događaja. Kako bi odredili rizik za svakog pacijenta potrebni su nam dob, spol, ukupni kolesterol, vrijednosti arterijskog tlaka te pušački status. Uspješnom identifikacijom visokorizičnih pacijenata te djelovanjem na navedene čimbenike rizika može se značajno reducirati KV rizik

  • Što je posebno štetno za zdravlje srca?

Posebno je štetna kombinacija, odnosno prisustvo svih navedenih čimbenika rizika (vidi pod 2)  u istom pacijentu. Od pojedinačnih faktora rizika najštetniji je visoki krvni tlak.

  • Postoje li neka “zlatna pravila” kojih bismo se trebali pridržavati?

Prema WHO „zlatna pravila“ odnosno preporuke definiraju se  kao prestanak pušenja, održavanje normalne tjelesne težine (BMI do 25), održavanje normalne fizičke aktivnosti (npr svakodnevno žustrije- brzo hodanje po 30 tak minuta), zdrava prehrana (redukcija unosa masnoća na ukupno 30% svih kalorija, svakodnevni unos oko 400 grama voća i povrća, redukcija unosa soli na manje od 5 grama dnevno), održavanje normalnih vijednoti krvnog tlaka do max 140/90 mmhg, a u visokorizičnih pacijenata i do 130/80mmhg

  • Što piti i jesti kako bismo doprinijeli zdravlju kardiovaskularnog sustava?

Kao prvo ukupni unos kalorija treba biti prilagođen održavanju idealne tjelesne težine, dakle izbjegavanja prekomjernog unosa koji bi vodio ka  pretilosti. ESC smjernice za prevenciju KV bolesti potiču konzumaciju voća i povrća (oko 400 mg dnevno), povećani unos cjelovitih žitarica, orašastih plodova te ribe (pogotovo plave morske ribe tipa srdele, skuše,tune) 1-2x tjedno, Istovremeno se treba na najmanju moguću mjeru smanjiti unos namirnica bogatih zasićenim masnim kiselinama i kolesterolom (grickalice, pržena hrana, mesnih prerađevina, mliječnih punomasnih proizvoda, i sl). Hranu se isto tako preporuča raditi na biljnom ulju.

  • Kako znati da nešto nije u redu sa srcem? Treba li ići na neke redovne kontrole?

Asimptomatski pacijenti, bez poznate kardiovaskularne bolesti a stariji od 40 godina bi obavezno trebali imati procjenu desetogodišnjeg kardiovaskularnog rizika kod svog liječnika opće prakse ili kardiologa. Procjenom rizika mogu se na vrijeme detektirati pacijenti sa visokim KV rizikom u kojih je i benefit primjenom odgovarajuće terapije najveći.

Saša Čečović, dr. med,, specijalist interne medicine, subspecijalist kardiolog

u Poliklinici Aviva

Za sve informacije o pregledima i narudžbama, obratite nam se s povjerenjem

Liječnici i osoblje odjela

Mima Georgieva, dr. med.,
spec. interne medicine - kardiolog
Mima Georgieva, dr. med.,
Prof. prim. dr. sc. Roman Urek
dr. med. FESC, liječnik specijalist internist, subspecijalist kardiolog.
Prof. prim. dr. sc. Roman Urek
Sanda Sokol Tomić
dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist kardiologije
Sanda Sokol Tomić
Moni Trinki
dr.med., specijalist interne medicine
Moni Trinki
Maro Dragičević
dr.med., specijalist kardiologije
Maro Dragičević
Miroslav Krpan, dr.med.,
specijalist kardiologije
Miroslav Krpan, dr.med.,
prim. dr. sc. Rada Šarac,
dr. med., spec. interne medicine i uže spec. kardiologije
prim. dr. sc. Rada Šarac,
prim. mr. sc. Ivan Sokol, dr. med., FESC
spec. interne medicine, subspecijalist kardiologije
prim. mr. sc. Ivan Sokol, dr. med., FESC
Za sve informacije o pregledima i narudžbama, obratite nam se s povjerenjem