Prehrana u vrijeme godišnjih odmora

U vrijeme naših godišnjih odmora i blagdana, upravo hrana i sve pripreme oko nje, čine to razdoblje različito od svih drugih dana u godini. No, svi dobro znamo da u to vrijeme ni kalorije ni masnoće neće štedjeti naš organizam.

Upravo vrijeme godišnjih odmora  je vrijeme za  hranu koju ne jedemo često. Svakodnevna prehrana ljudi vrlo  je monotona, jer se ne stignemo baviti sa sobom i upravo vrijeme godišnjih odmora nam omogućava da istražujemo.

Čim prije usvojimo navike zdravog života, koje uključuju prehranu i vježbanje to smo sigurni da radimo puno za svoje zdravlje. Pojačana prehrana u vrijeme godišnjih odmora i blagdana i manjak kretanja dovode do porasta tjelesne mase. Nakon uživanja  u hrani kroz duži vremenski period, dolazi do opasnosti od posljedica prejedanja, kao što su bol u želucu, žgaravica, nadutost, pospanost i bezvoljnost. Međutim, preporuka je da si u vrijeme godišnjih odmora ne trebamo ništa zabranjivati, već da trebamo kušati sva jela koja priželjkujemo.

Ipak, potrebno je uzimanje malih porcija i polagano žvakanje te uživanje u okusu hrane, kao i još nekoliko već dobro nam znanih savjeta.

  • Za početak, dobro nam poznati stari trik s vodom koji učinkovito sprječava prejedanje. Naime, prije no što se prepustite slastima stola na godišnjem odmoru, popijte dvije velike čaše vode. Voda će popuniti želudac, a sadrži nula kalorija.
  • Dalje, većina ljudi prebrzo jede i upravo zbog toga pojede previše. Poznato je kako je potrebno oko 20 minuta da želudac signalizira mozgu da je sit. Upravo zbog toga većina nutricionista savjetuje konzumacije malih porcija, polagano žvakanje hrane i stanku između jela.
  • Naravno, ukoliko imate neko omiljeno jelo, tada manje jedite ostala i sačuvajte mjesta za ono u čemu najviše uživate.
  • Neka obroci budu količinski manji, ali učestaliji.
  • Preporuča se pet obroka dnevno: tri glavna obroka i dva međuobroka. Pokušajte jesti samo onda kada ste stvarno gladni kako bi spriječili nepotrebne kalorije i neka vam oči ne budu gladne više nego želudac.
  • Jako je važno da za doručak konzumirate cjelovite žitarice sa svježim voćem, jer na taj način omogućuju smanjene težnje za prejedanjem tijekom dana, kao i oscilaciju glukoze u krvi.
  • Izbjegavajte umake, slatka pića i raznovrsne priloge. Ukoliko smatrate da ste pretjerali sa prejedanjem, uvedite laganu aktivnost poput šetnje kako bi pospješili vašu probavu. Povećajte unos vode i biljnih čajeva.
  • Što se tiče hrane, jako bitno je da na jelovniku budu namirnice bogate “dobrim”, složenim ugljikohidratima: tjestenina i peciva od integralnog brašna, zobena kaša, kukuruz, muesli, smeđa riža, leća, slatki krumpir.
  • Obavezno paziti da ne ponestane povrća kao što su kelj, brokula, špinat, šparoge, paprike i mrkve.
  • U tipičan ručak valja uključiti dovoljno salata (matovilac, rukola, zelena salata), začinjene jabučnim octom i maslinovim uljem, jer će se na taj način nutritivno obogatiti jelovnik i smanjiti probavne tegobe koje su vrlo česte u vrijeme godišnjih odmora
  • Opskrbite se proteinima iz krte piletine, puretine, tofua, tempeha, seitana, graha, orašastih plodova, svježeg sira, namaza od kikirikija i maslaca od badema.
  • Pureća prsa su meso s manjim postotkom masti, no ako se puretina konzumira s kožicom, tj. ako se ne odstrani, tada i puretina može sadržavati znatno veće količine zasićenih masti (masnih kiselina) po serviranju.
  • Jela koja obiluju masnoćama ili šećerom možemo zamijeniti zdravijima i onima s manje kalorija.
  • Moramo znati da komad nekog mesa (odojak, purica, patka…) ima 300 do 600 kalorija. Obilan ručak uz koji se popije poneka čaša piva ili vina sadrži 3000 do 4500 kalorija.
  • Uvijek budite dobro hidrirani. Preporuka od barem 1,5 litre vode kroz dan svakako ostaje, a preporuka su i biljni čajevi, te prije svega zeleni, žuti i bijeli čaj koji mogu potaknuti detoksikaciju i pojačati antioksidativni status. Kako bi se ojačao imunitet, valja kao međuobrok (izvan obroka) popiti jednu do dvije čaše svježe cijeđene naranče ili grejpfruta.
  • Alkohol je jedna od najkaloričnijih komponenti hrane, te zauzima vrlo visoko mjesto kaloričnosti, nakon masti: jedan gram alkohola donosi oko sedam kcal.
  • Naglasak bi trebali staviti na svježe voće poput jabuka, agruma, banana i uobičajenih sezonskih namirnica. Žudnju za slatkim također će spriječiti suho voće koje može biti odlična zamjena za slatke proizvode. Preporučaju se suhe marelice koje se mogu jesti same, ali i u kombinaciji s orašastim plodovima, šljive, suhe smokve, datulje, brusnice idr.
  • Vjerovali ili ne, i veličina tanjura s kojih jedete utječe na količinu hrane koju ćete pojesti. Ako se odlučite za manje tanjure, tako ćete unijeti i do 20 posto manje hrane.

breakfast-1042376_960_720

Znate li i da uzrok Vaših  zdravstvenih, gastrointestinalnih ili dermatoloških problema ili problema tjelesne težine, može biti u nepodnošenju određenih namirnica te znate li da hrana koju svakodnevno konzumirate može biti štetna za Vaše zdravlje?

Najvažnija metoda kod osoba kod kojih se dokaže intolerancija na određenu hranu je eliminacijska dijeta, kroz duži vremenski period. Hipersenzibilizacija na hranu koja je uzrokovana nakupljanjem IgG antitijelima (intolerancija na hranu) je kronične naravi sa skrivenim simptomima te ju je teže dijagnosticirati od alergije. „Klasična“ alergijska reakcija posredovana je IgE antitijelima, a reakcije koje nastaju odmah nakon konzumacije štetne namirnice često su dramatične, a katkad i opasne za život. Najčešće su kožne reakcije i oralni alergijski sindrom (žarenje u ustima, natečen jezik, gušenje…). Simptomi alergije na hranu u probavnom sustavu su grčevi, mučnina, povraćanje i proljev. Jasnu i burnu sliku koja svjedoči o uzroku i posljedici kod alergije stvaraju IgE antitijela, dok se kod intolerancije simptomi pojavljuju nakon dugotrajnijeg konzumiranja određene hrane ili pića.

Za razliku od simptoma „klasične“ alergije koji se lako prepoznaju, simptomi intolerancije znatno variraju od osobe do osobe, a često nas navedu na pogrešan trag. Imunokompleksi nastali „spajanjem“ antitijela i antigena hrane ulaze u cirkulaciju i dopiru do svih stanica u organizmu. Najizloženije su crijevne stanice, ali najveće simptome očekujemo u organu ili organskom sustavu koji je najslabija točka svakog pojedinca. Nekome će se intolerancija na hranu manifestirati bolovima u zglobovima, drugome gubitkom motivacije i pojavom depresije, dok će trećemu izazvati probleme u probavnom traktu.

 

PITAJ LIJEČNIKA

Niste pronašli odgovor na pitanje koje vas zanima? Ovdje upišite svoje pitanje i naši liječnici će vam odgovoriti u najbržem mogućem roku.
POŠALJITE PITANJE