Kardiologija rada i sporta

Obzirom na značajan broj aktivnih sportaša, ali i rekreativnih koji boluju od neke kardiovaskularne bolesti, Europsko i Američko kardiološko društvo objavilo je smjernice za evaluaciju i preporuke vježbanja te sudjelovanja u sportskim aktivnostima.

Europsko kardiološko društvo formiralo je sekciju za Sportsku kardiologiju, s ciljevima obrazovanja i razvoja te kontinuiranog unaprijeđivanja kardioloških preparticipacijskih pregleda u okvirima sportske kardiologije. Prve godine, u okviru Hrvatskog kardiološkog društva, osnovana je Radna skupina za kardiologiju rada i sporta, a prof. dr. sc. Hrvoje Pintarić imenovan je predsjednikom, na kojoj funkciji je i danas.

Također, u procesu objave je sveučilišni udžbenik, kojeg je jedan od autora: Babić Z, Pintarić H, Mišigoj-Duraković M, Miličić D. Kardiologija sporta, tjelesne i radne aktivnosti.

Sport i zdravstveni rizici

Paradoks sporta je činjenica što uz nedvojbene zdravstvene prednosti fizičke aktivnosti, veliki fizički napor može prolazno povećati rizik od neželjenih srčanih bolesti i iznenadne srčane smrti.

Nerazjašnjena je dvojba postoji li točka u kojoj ekstreman napor može povećati rizik od neželjenih kardiovaskularnih događaja.

Nema nikakve sumnje da je umjerena tjelovježba korisna. Njome se smanjuje rizik od srčanog udara, moždanog udara, šećerne bolesti pa i nekih oblika raka.

Unatoč činjenici da su mnoge kardiovaskularne bolesti povezane s povećanim rizikom od iznenadne srčane smrti ili pojave drugih komplikacija, gotovo da nema bolesnika, izuzev u najtežim kliničkim stadijima bolesti, kojima bi se moralo ograničiti bavljenje nekim oblikom tjelesne aktivnosti. Upravo suprotno, dokazano je da dozirana i planirana tjelesna aktivnost uz stručni nadzor, poboljšava kvalitetu života i produžava životni vijek ovih bolesnika.

Kada sportaš treba ići na kardiološku obradu?

Sistematske i kontrolne preglede sportaša vrše specijalisti medicine rada i sporta. U slučaju sumnje na kardiovaskularnu bolest potrebna je dodatna dijagnostička kardiološka obrada i kardiološki pregled. Kardiolog treba sudjelovati u pravilnoj procjeni rizika sportskih aktivnosti, tumačenju nalaza i izvođenju neinvazivnih dijagnostičkih testova.

Izuzetno je važno je naglasiti potrebu preparticipacijskih pregleda u sportaša starijih od 35 godina, no i osoba te dobi koje se odlučuju uključiti u rekreativne sportske aktivnosti.

U toj dobi koronarna bolest srca (KBS) vodeći je uzrok iznenadne srčane smrti u sportaša, a bolesti od kojih osobe te dobi često boluju su i arterijska hipertenzija (AH) i bolesti srčanih zalistaka.

Uz poticanje bavljenja tjelesnom aktivnošću u toj dobnoj skupini, potrebno je i moći prepoznati osobe kod kojih bi intenzivna tjelesna aktivnost mogla nositi povećan rizik od neželjenih posljedica.

Ukoliko kod sportaša postoji povišen rizik od kardiovaskularnih komplikacija u budućnosti, važna je pravilna procjena.