Centar za štitnjaču

Centar za štitnjaču  Poliklinike Aviva okuplja tim vhunskih stručnjaka pod vodstvom akademika Zvonka Kusića, inicijator  je osnivanja i predsjednik Hrvatskog društva za štitnjačukusic, voditelj Referentnog centra za bolesti štitnjače, predsjednik Komisije za suzbijanje gušavosti Ministarstva zdravstva. Bio je redoviti profesor onkologije i nuklearne medicine u trajnom zvanju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, te voditelj izbornog predmeta: Bolesti štitnjače – dijagnostika i liječenje.
Kao inicijator drugog Zakona o jodiranju soli 1996. g. pridonio je eliminaciji gušavosti i zaostajanja u psihomotoričkom razvoju koji su bili uzrokovani nedostatkom joda, što je neprocjenjivo važno za svaku populaciju. Time se Hrvatska uvrstila među države koje su najuspješnije riješile taj važni javno zdravstveni problem, što je međunarodno priznalo Međunarodno vijeće za kontrolu poremećaja uzrokovanih nedostatkom joda (International Council for Control of Iodine Deficiency Disorders – ICCIDD). 

Stručno se usavršavao i bio gostujući profesor u sljedećim institucijama: Guy’s Hospital, London; Michigan University, Ann Arbor; Cornell University, New York; Cincinnati Medical Center; National Institute of Health, Bethesda, SAD; M.S.Course in Nuclear Medicine, London; American Thyroid Association, postgraduate program, New York, i Mayo Clinic Endocrine Course.
Član je Uredničkog odbora časopisa Annals of Thyroid Research.
Uz brojne funkcije koje je obnašao, akademik Kusić  bio je i predsjednik Upravnog vijeća Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac.

Područje stručnog i znanstvenog rada akademika Kusića jest nuklearna medicina i onkologija, a uže područje etiologija, dijagnostika, liječenje i prevencija bolesti štitnjače, osobito malignih tumora. U tom području međunarodno se afirmirao i ostvario suradnju s najprestižnijim medicinskim centrima i organizacijama te vodećim stručnjacima i znanstvenicima u svijetu koji su postavili temelje tireoidologije (William Beierwaltes, David Becker, Eugen Saenger, Richard Benua, Francois Delange i dr.).
Glavni je urednik Glasnika Hrvatskog društva za štitnjaču, član je izdavačkog odbora publikacije The Tyroid Gland – Clinical and experimental i predstavnik je Hrvatske u Međunarodnome vijeću za kontrolu poremećaja uzrokovanih nedostatkom joda (International Council for Control of Iodine Deficiency Disorders).

Objavio je preko 800 stručnih i znanstvenih radova. Urednik je edicija “Endemska gušavost”, “Hipotireoza” i “Hipertireoza”. Također je prvi autor smjernica Hrvatskog društva za štitnjaču za racionalnu dijagnostiku poremećaja funkcije štitnjače i za dijagnostičke i terapijske smjernice za diferencirani karcinom štitnjače.


U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u petak 7. travnja predstavljen je sveučilišni priručnik Endokrinološka onkologija (urednici prof.dr.sc. Milan Vrkljan i akademik Zvonko Kusić). Riječ je o prvom priručniku s područja endokrinološke onkologije na hrvatskom jeziku u čijoj izradi je sudjelovalo 68 vrhunskih stručnjaka koji se bave dijagnostikom i liječenjem tumora endokrinih žlijezda. Priručnik je namijenjen studentima dodiplomskoga studija medicine, obiteljskim liječnicima i liječnicima raznih specijalnosti koji su uključeni u zbrinjavanje ovih bolesnika te je stoga pisan na jednostavan i praktičan način prema najnovijim znanstvenim spoznajama. Glavni cilj priručnika je pružiti pomoć i razriješiti dijagnostičke i terapijske dileme koje se nameću u svakodnevnoj kliničkoj praksi.


Akademik Kusić  sudjelovao je na brojnim znanstvenim skupovima, konferencijama i simpozijima, izdvajamo neke od njih:

5. Znanstveni simpozij „Josip Matovinović“ koji je održan 20.lipnja 2016. u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Više možete pročitati ovdje.

 

Ovdje možete pročitati životpis akademika Kusića

 

Centar je namijenjen je osobama koje imaju poremećaj u radu štitnjače, odnosno proizvodnji hormona koji mogu usporiti ili ubrzati metabolizam i izazvati brojne probleme u organizmu. Nakon ciljanih dijagnostičkih pretraga, naš tim stručnjaka će pristupiti odgovarajućem liječenju.

U Hrvatskoj oko 33% žena i 20% muškaraca ima čvorove u štitnjači, a u dobi iznad 50 god. ti postoci rastu na 50%, odnosno 30%.

Broj onih koji imaju promjene strukture i veličine, a bez čvorova, još se pridodaje ovim brojkama. Većina njih nije beznačajna, ali se to ne zna unaprijed, pa stoga navodimo 3 osnovne indikacije za dijagnostičku obradu štitnjače:

  1. Pozitivan anamnestički nalaz (bolesti štitnjače u obitelji)
  2. Pozitivan statusni nalaz (vizualno i/ili na opip povećana i/ili kvrgava štitnjača)
  3. Pozitivan laboratorijski nalaz (promijenjene razine T3, T4 i T.S.H. hormona te antitijela štitnjače)
Mogući simptomi poremećenog rada štitne žlijezde:
  • Kronični umor i iscrpljenost te pospanost
  • Ubrzan rad i lupanje srca
  • Nesanica
  • Povišen krvni tlak
  • Pretjerano znojenje i slabo podnošenje vrućine ili stalni osjećaj hladnoće
  • Poremećaj menstrualnog ciklusa
  • Psihomotorna usporenost – nesposobnost koncentracije i zaboravljivost
  • Problemi sa kosom i noktima
Dva osnovna poremećaja rada štitnjače su:
  1. Hipertireoza – stanje prekomjernog stvaranja hormona
  2. Hipotireoza – stanje nedovoljnog stvaranja hormona

Danas u Hrvatskoj radi zakonskog jodiranja soli u principu nema više hipotireoze uzrokovane nedostatkom joda u prehrani, već se najčešće radi o kroničnim autoimunim upalnim promjenama (Hashimotov tireoiditis).

Simptomi kod osoba s hipotireozom razvijaju se postupno i često su nespicifični. Budući da su sve stanice u tijelu zahvaćene nedostatkom hormona štitnjače, prisutni su simptomi i znakovi koji potječu iz različitih organa i organskih sustava. Hipetireoza je stanje pojačane funkcije kao poslijedice prekomjernog stvaranja hormona. Ona je katkada asimptomatska bolest (najčešće kod lakših oblika). Tijekom napada u pravilu je povećana razina cirkulirajućih tireoidnih hormona, što se odražava na cijelom tijelu radi ubrzanja cjelokupnog metabolizma, uzrokujući niz znakova i simptoma.

Sumnja na hipertireozu postavlja se na temelju kliničke slike, a dodatnim pretragama ona se potvrđuje i otkriva njen uzrok. Potrebno je naglasiti da i Basedowljeva bolest (Gravesova u anglosaksonskim zemljama) često jednog dana završi sa gubitkom funkcije te su i kod nje potrebne trajne kontrole hormona.

Kada je potrebno kirurško liječenje štitnjače?

Tri su glavne indikacije za kirurško liječenje štitnjače:

  1. Tumor štitnjače – svi tumori štitnjače, benigni i maligni su jako dobre prognoze. Maligni tumori (papilarni karcinom-najčešći) su gotovo u 98% izlječivi.
  2. Struma (povećana štitnjača) – tijekom života može doći do povećanja tkiva štitnjače. Najčešći razlog je njena disfunkcija kada ona luči manje hormona no što bi trebala te tkivo raste samo da bi nadoknadilo taj manjak. Povećana štitnjača čini pritisak na dušnik te dolazi do otežanog disanja i gutanja.
  3. Hipertireoza – također funkcionalni poremećaj štitnjače kod kojeg dolazi do pojačanog lučenja njezinih hormona. Liječi se konzervativno od šest mjeseci do najviše dvije godine. Ako u tom periodu ne dođe do stanja urednog lučenja hormona, potrebno je kirurški odstraniti čitavu žlijezdu u slučaju da je jako velika ili ukoliko postoje značajne očne smetnje. Definitivno liječenje provodi se radioaktivnim jodom.

Kako danas u zdravstvenim ustanovama više ne postoji nekadašnji “stručni nadzor”, za svaku svoju dilemu oko preporučenog vam otorinolaringološkog operativnog zahvata, možete se obratiti u Polikliniku Avivu za savjet našeg stručnjaka specijaliste nuklearne medicine ili otorinolaringologa. Ukoliko niste sigurni je li vam određeni zahvat doista nužan, naši specijalisti će zahvaljujući svom dugogodišnjem iskustvu i praksi riješiti Vaše nedoumice – potvrditi ili demantirati potrebu za zahvatom.

NARUČITE SE
ODJELI UKLJUČENI U OVAJ CENTAR IZVRSNOSTI:
Nuklearna medicina
Endokrinologija
Radiologija ostalo