Loading...

01 4693 111
Naručite se
01 4693 111

Kardiologija

Bolesti srca i krvnih žila su česte bolesti modernog doba, no ako imate probleme sa srcem, nemojte očajavati jer postoji mnogo kardioloških pretraga i terapija koje Vam mogu pomoći. Poliklinika Aviva nudi brojne kardiološke pretrage koje će Vam pomoći u dijagnosticiranju i liječenju srčanih problema, kako biste mogli živjeti kvalitetan život i kontrolirati svoje zdravlje.

Kardiologija

Naručite se na pregled u nekoliko klikova

  • Prikažite cijenu i odaberite jednu ili više usluga
  • Odaberite željeni termin pregleda
  • Ubrzo ćete dobiti povratnu informaciju o terminu

Usluge

Liječnici

Korisne informacije

Kardiovaskularne bolesti su, nažalost, među vodećim uzrocima smrtnosti u Hrvatskoj. 2018. godine od njih je umrlo oko 23 000 osoba, odnosno 45% od ukupnog broja umrlih. U Europi, to nas svrstava među zemlje srednje visoke stope smrtnosti (314 umrlih na 100 000 stanovnika).

Ishemijska bolest srca je vodeća kardiovaskularna bolest, s udjelom od oko 20% u ukupnom broju umrlih. Nju slijedi hipertenzivna bolest srca, s udjelom od 4.3%.

Zdravlje srca najbolje se čuva preventivnim pregledima. Primjerice, smjernice Europskog kardiološkog društva (ESC) dijele pacijente u niski, srednji, visoki i vrlo visoki desetogodišnji rizik od smrtonosnog kardiovaskularnog događaja.

Razinu rizika za svakog pacijenta određujemo prema čimbenicima, kao što su dob, spol, razina ukupnog kolesterola, vrijednosti arterijskog tlaka, te status pušača. Uspješnom identifikacijom visokorizičnih pacijenata i djelovanjem na čimbenike rizika može se značajno reducirati rizik ovih bolesti.

Posebno je štetna kombinacija, odnosno prisustvo više ili svih čimbenika rizika, npr:

  • visok krvni tlak
  • pušenje
  • povišene masnoće u krvi
  • šećerna bolest
  • pretilost

Od pojedinačnih faktora rizika, najštetniji je visoki krvni tlak.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), „zlatna pravila“, odnosno glavne preporuke za očuvanje zdravlja srca su:

  • prestanak pušenja
  • održavanje normalne tjelesne težine (indeks tjelesne mase BMI do 25)
  • održavanje normalne fizičke aktivnosti (npr svakodnevno žustrije ili brzo hodanje po 30-tak minuta)
  • zdrava prehrana (smanjenje unosa masnoća na ukupno 30% svih kalorija, svakodnevni unos oko 400 grama voća i povrća, redukcija unosa soli na manje od 5 grama dnevno)
  • održavanje normalnih vijednoti krvnog tlaka do max 140/90 mmhg, a u visokorizičnih pacijenata i do 130/80 mmhg

Ukupni unos kalorija treba biti prilagođen održavanju idealne tjelesne težine, odnosno treba izbjegavati prekomjerni unos koji bi vodio pretilosti.

Europsko kardiološko društvo (ESC) u svojim smjernicama savjetuje:

  • konzumaciju voća i povrća (oko 400 mg dnevno)
  • povećani unos cjelovitih žitarica, orašastih plodova i ribe (pogotovo plave morske ribe tipa srdele, skuše, ili tune), preporučeno jednom do dvaput tjedno
  • istovremeno, treba na najmanju moguću mjeru smanjiti unos namirnica bogatih zasićenim masnim kiselinama i kolesterolom (grickalice, pržena hrana, mesne prerađevine, mliječni punomasni proizvodi, i sl).
  • hranu se preporuča pripremati na biljnom ulju

Ako nemate simptome niti povijest kardiovaskularnih bolesti, a stariji ste od 40 godina, obavezno biste trebali zatražiti procjenu desetogodišnjeg kardiovaskularnog rizika kod svog liječnika opće prakse ili kod kardiologa. Procjenom rizika na vrijeme se mogu detektirati pacijenti s visokim rizikom, kod kojih je benefit primjene odgovarajuće terapije najveći.

Zdravi savjeti