Memory clinic - program za prevenciju demencije

Predstavljamo vam novi centar izvrsnosti Poliklinike Aviva – Memory Clinic!



U Poliklinici Aviva unutar Memory klinike nudimo sveobuhvatnu obradu kognitivnih promjena i pravovremeno otkrivanje čimbenika rizika.

Program za prevenciju prevencije i pravovremenog otkrivanja kognitivnih promjena (paket) obuhvaća:

1.) Dopler karotidnih i vertebralnih arterija i TCD (transkranijski Doppler)  s funkcionalnim testovima

2.) Kognitivni testovi i indeks kvalitete života QLI

3.) MR mozga – protokol za demenciju – 3 Tesla*

4.) Laboratorijske pretrage i CBM test (test na stresne faktore iz uzorka kose)*

5.) Pregled očne pozadine

6.) Audiogram s interpretacijom

7.) Savjetovanje o prehrani za neurološku problematiku

8.) Upitnik za njegovatelje, razgovor i savjetovanje

9.) Završno mišljenje – kognitivna promjena

Memory clinic – program za prevenciju demencije

ŠTO JE DEMENCIJA?

Demencija je grupa simptoma uzrokovana poremećajem moždanih funkcija, koja utječe na normalan obiteljski, emocionalni, društveni i intelektualni život oboljele osobe te otežava provođenje svakodnevnih aktivnosti.

Više od 50 milijuna ljudi širom svijeta boluje od demencije, a taj će se broj utrostručiti do 2050.

RANO OTKRIVANJE I PREVENCIJA

Istraživanja su pokazala da se 35% slučajeva demencije može spriječiti ako pravovremeno eliminiramo čimbenike rizika.

Neophodno je dijagnozu postaviti na vrijeme u ranim stadijima, čim se simptomi pojave, kako bi se započelo s pravovremenim liječenjem s ciljem odgode razvoja i progresije bolesti, kao i poboljšanja kvalitete života.

SIMPTOMI DEMENCIJE

Simptomi demencije razlikuju se ovisno o uzroku, ali uobičajeni znakovi i simptomi uključuju:

Kognitivne promjene

  • Gubitak pamćenja, koji obično primijeti netko drugi
  • Poteškoće u komunikaciji ili pronalaženju riječi
  • Poteškoće s vizualnim i prostornim sposobnostima, poput gubitka tijekom vožnje
  • Poteškoće u zaključivanju ili rješavanju problema
  • Poteškoće u rješavanju složenih zadataka
  • Poteškoće s planiranjem i organiziranjem
  • Poteškoće s koordinacijom i motoričkim funkcijama
  • Zbunjenost i dezorijentacija

Psihološke promjene

  • Promjene osobnosti
  • Depresija
  • Anksioznost
  • Neprikladno ponašanje
  • Paranoja
  • Uznemirenost
  • Halucinacije

BLAGI KOGNITIVNI POREMEĆAJ (MCI)

je faza između očekivanih kognitivnih promjena povezanih sa starenjem i ozbiljnijih promjena povezanih s demencijom. Karakteriziraju ga problemi s pamćenjem, jezikom, razmišljanjem ili prosuđivanjem.
Osoba je često sama svjesna da su pamćenje ili mentalna funkcija “narušeni”. Obitelj i bliski prijatelji također mogu primijetiti promjenu. Te promjene nisu dovoljno ozbiljne da značajno ometaju svakodnevni život i uobičajene aktivnosti.

Međutim, blagi kognitivni poremećaj povećava rizik od kasnijeg razvoja demencije. Gotovo 50% osoba s MCI s vremenom razvije demenciju.

VIŠE O DEMENCIJI

Broj oboljelih od demencije u svijetu se procjenjuje na 47 milijuna ljudi, a očekuje se da će se do 2050 godine taj broj utrostručiti. Demencija predstavlja jedan od najvećih globalnih izazova i vodeći je javnozdravstveni problem današnjice.

Zahvaljujući ranoj i pravovremenoj dijagnostici bolesti ostvaruju se brojne mogućnosti ranog liječenja oboljelih, koje bi zaustavile ili usporile tijek bolesti i patološke procese koji dovode do poremećaja.

Produljenje životnog vijeka dovodi do sve većeg broja oboljelih osoba, posebno pripadnika treća životne dobi. Procjenjuje se da u Hrvatskoj više od 100 000 ljudi boluje od nekog oblika demencije, a očekuje se da će se taj broj i dalje povećavati, kao što je slučaj u drugim zemljama.

Naši ciljevi su:

1) rano otkrivanje bolesti;

2) pravovremeni početak liječenja, farmakološki i nefarmakološki;

3) pružanje podrške oboljelim osobama i njihovim obiteljima.

Danas znamo da je veliki broj slučajeva demencije moguće spriječiti ranom intervencijom.

Kako prevenirati razvoj bolesti?

Rano otkrivanje bolesti omogućuje pravovremeno poduzimanje aktivnosti za zaštitu i/ili sprečavanje daljnjeg razvoja bolesti, a studije su pokazale da pažljiva kontrola vaskularnih čimbenika rizika može odgoditi početak ili čak obrnuti napredovanje bolesti. Demencija je glavni uzrok invaliditeta i ovisnosti o tuđoj pomoći starijih ljudi širom svijeta, imajući značajan utjecaj ne samo na pojedince već i na njihove njegovatelje, obitelji, zajednice i društva. Demencija je u cijelom svijetu nedovoljno dijagnosticirana i, ako se postavi dijagnoza, tipično je u relativno kasnoj fazi procesa bolesti. Nedavno je Lancet Komisija predstavila novi model životnog puta koji pokazuje da bi se 35% slučajeva demencije moglo spriječiti ako eliminiramo čimbenike rizika.

Preporuke

Ključna preporuka je usredotočiti se na intervencije za izgradnju otpornosti i rezerve mozga, aktiviranje neuroplastičnosti, otkrivanje i liječenje čimbenika rizika te zdraviji način života. Ovaj model životnog puta pokazuje nam potrebu za preventivnim aktivnostima. Studije pokazuju da složenost životnog posla odraslih i socijalne mreže sa složenim aktivnostima u slobodno vrijeme djeluju protektivno na kognitivne sposobnosti. Kad dođemo u životnu dob od 40 ili 45 godina, riskiramo razviti gubitak sluha, hipertenziju i pretilost, tri zdravstvena rizika koja bi, ako traju do kraja srednjih godina ili duže, povećali rizik od razvoja demencije. Dakle, održavanje kondicije, briga o tjelesnoj težini, kao i rano prepoznavanje i liječenje hipertenzije, neće zaštititi samo naše tijelo od bolesti, već i mozak. Također, moramo se brinuti o čimbenicima rizika poput pušenja, depresije, tjelesne neaktivnosti, socijalnoj izolaciji i dijabetesu.

Poželjna ponašanja

Prema znanstvenim istraživanjima, identificirana su četiri idealna zdravstvena ponašanja; nepušenje, tjelesna aktivnost, zdrava prehrana i indeks tjelesne mase manji od 25 kg / m2 i tri idealna zdravstvena čimbenika poput neliječenog krvnog tlaka manjeg od 120/80 mmHg, neliječenog ukupnog kolesterola manjeg od 200 mg / dl i glukoze u krvi natašte manje od 100 mg / dL.

Kada se traži preventivna terapija izvan službeno prihvaćenog farmakološkog liječenja, studije su dokazale da pridržavanje mediteranskoj prehrani dovodi do smanjenog nakupljanja beta-amiloida. Rezultati su pokazali da je unos voća vjerojatno jedan od najvažnijih elemenata mediteranske prehrane. Povećani unos voća povezan je s manjom akumulacijom beta-amiloida. Usamljenost je predviđala veći rizik od demencije, dok se pokazalo da brak i bliski odnosi s prijateljima i članovima obitelji smanjuju rizik od demencije.

Incidencija Alzheimerove bolesti može se smanjiti poboljšanim pristupom obrazovanju, smanjenjem vaskularnih čimbenika rizika (upotrebom učinkovitih metoda poput tjelesne aktivnosti, nepušenja, dijagnosticiranja i liječenja hipertenzije srednjih godina, pretilosti i dijabetesa) i depresije.

S obzirom na to da demencija započinje najmanje dvadeset godina prije kliničkog početka, moramo o tom problemu osvijestiti pojedince na početku srednje dobi, ako ne i ranije. Kod osoba u dobi od 65 godina, koje razvijaju demenciju, patološke promjene na mozgu su započele je između dobi od 35 i 45 godina. Ovo je prodromalna faza i razdoblje je bez evidentnih kognitivnih simptoma, ali nudi veliku priliku za rane intervencije.

Problemi:

  1. Nezadovoljavajuće znanje o mogućnosti prevencije kognitivnih poremećaja
  2. Neprepoznavanje ranih simptoma bolesti
  3. Nedovoljno razvijena svijest javnosti o važnosti kvalitetnih prehrambenih navika i zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti

Temelj zdravstvene zaštite je prevencija.

Program za prevenciju prevencije i pravovremenog otkrivanja kognitivnih promjena obuhvaća:

  • Dopler karotidnih i vertebralnih arterija + TCD + s funkcionalnim testovima
  • Kognitivni testovi i indeks kvalitete života QLI
  • MR mozga – protokol za demenciju – 3T*
  • Laboratorijske pretrage i CBM test (test na stresne faktore iz uzorka kose)*
  • Pregled očne pozadine
  • Audiogram s interpretacijom
  • Savjetovanje o prehrani za neurološku problematiku
  • Upitnik za njegovatelje, razgovor i savjetovanje
  • Završno mišljenje – kognitivna promjena

Preuzmite cijenu Programa za prevenciju demencije!

Obratite nam se s povjerenjem.

Voditeljica Memory klinike je doc. prim. dr. sc. Sandra Morović, dr. med. specijalist neurologije, zamjenica Ravnateljice. 

 

NARUČITE SE
ODJELI UKLJUČENI U OVAJ CENTAR IZVRSNOSTI:
Magnetska Rezonanca – Radiologija
Oftalmologija
Medicinsko biokemijski laboratorij
Kardiologija
Neurologija