Danas obilježavamo svjetski dan hipertenzije

Danas se u svijetu obilježava svjetski dan hipertenzije, s ciljem podizanja svijesti, informiranja i edukacije opće populacije o prevenciji, otkrivanju i liječenju hipertenzije te posljedično prevenciji moždanog udara, srčanog udara, drugih srčanih i bubrežnih bolesti. U nastavku donosimo nekoliko važnih informacija o hipertenziji.

Arterijska hipertenzija

Procjenjuje se da je 2015. čak 1.13 milijardi stanovnika bolovalo od hipertenzije, a smatra se da će do 2025. trećina svjetskog stanovništva bolovati od arterijske hipertenzije, dijelom zbog starenja stanovništva, ali i značajnog porasta debljine u svjetskim razmjerima. Visoka učestalost bolesnika s arterijskom hipertenzijom proteže se diljem svijeta, neovisno o stupnju razvijenosti pojedinih zemalja.

Mjerenje arterijskoga tlaka temeljna je pretraga u postavljanju dijagnoze  bolesnika s arterijskom hipertenzijom, a ključno je pri donošenju odluke o početku i načinu liječenja te praćenju bolesnika, stoga je bitno pravilno izmjeriti arterijski tlak.

Koje su normalne vrijednosti tlaka, a kada je riječ o povišenom tlaku?

S obzirom na izmjerene vrijednosti arterijskog tlaka u ordinaciji, arterijski tlak se klasificira kao:

optimalan (<120 mmHg sistolički i <80 mmHg dijastolički),

normalan (120-129 mmHg sistolički i 80-84 mmHg dijastolički),

visoko-normalan (130-139 mmHg sistolički i/ili 85-89 mmHg dijastolički),

Hipertenzija:

1. stupanj hipertenzije(140-159 mmHg sistolički i/ili 90-99 mmHg dijastolički),
2. stupanj hipertenzije(160-179 mmHg sistolički i/ili 100-109 mmHg dijastolički),
3. stupanj hipertenzije(≥180 mmHg sistolički i/ili ≥110 mmHg dijastolički), te izolirana sistolička hipertenzija (≥140 mmHg sistolički i <90 mmHg dijastolički).

Dijagnoza povišenoga krvnog tlaka ne postavlja se na temelju samo jednog mjerenja krvnog tlaka.

Liječenje arterijske hipertenzije

Liječenje arterijske hipertenzije može biti nefarmakološko (promjena životnih navika) i farmakološko.

Terapijski cilj je sniženje arterijskog tlaka <140/90 mmHg, a kod onih koji dobro podnose terapiju, nastoji se arterijski tlak smanjiti i na < 130/80 mmHg, s time da vrijednosti sistoličkog tlaka <120 mmHg nisu poželjne. Kod pacijenata iznad 65 godina se preporučuje sistolički tlak održavati između 130 i 140 mmHg.

Promjena životnih navika podrazumijeva:

1. smanjenje unosa soli na manje od 5 g dnevno (prosječno u Hrvatskoj je dnevni unos soli 11.3 g)
2. prestanak pušenja
3. ograničenje unosa alkoholni pića, tjedna preporuka je manje od 14 jedinica za muškarce i 8 jedinica za žene (jedna jedinica je 125 ml vina, 250 ml piva), izbjegavanje pijančevanja
4. povećana konzumacija povrća, svježeg voća, ribe, orašastih plodova, nezasićenih masnih kiselina(maslinovo ulje) te smanjena konzumacija crvenog mesa i zasićenih masnih kiselina (po uzoru na mediteransku dijetu)
5. smanjenje tjelesne težine, izbjegavanje debljine i indeksa tjelesne mase (BMI)iznad 30 te opsega struka iznad 102 cm u muškaraca i 88 cm u žena; idealno bi bilo održavanje BMI-a 20 – 25 kg/m2, te smanjenje opsega struka <94 cm za muškarce i <80 cm za žene
6. redovita tjelesna aktivnost (30 minuta umjerene aerobne aktivnosti 5 – 7 puta tjedno)

U farmakološkom liječenju postoji 5 glavnih klasa antihipertenzivnih lijekova i to su: inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima (ACE inhibitori), antagonisti angiotenzinskih receptora (ARB), diuretici, blokatori kalcijskih kanala i beta blokatori.

Napisala: Mima Georgieva, dr. med., spec.  interne medicine – kardiolog – Poliklinika Aviva

U Poliklinici Aviva dijagnosticiramo, liječimo i kontroliramo klijente s povišenim krvnim tlakom. Obratite nam se s povjerenjem!

T: 01/4693-111

M: info@poliklinika-aviva.hr