Mjesec borbe protiv raka dojke – listopad
Listopad je mjesec posvećen borbi protiv raka dojke. Mjesec, u kojem se glasnije i češće priča o ovoj bolesti koja je prema učestalosti i smrtnosti vodeća maligna bolest među ženskom populacijom. Ovo je mjesec u kojem se želi probuditi svjesnost o važnosti pravovremenih pregleda dojki, potaknuti žene na brigu o sebi, ali isto tako, pružiti ruku podrške i suosjećanja svim oboljelima, opravljenima te onima koji se tek suočavaju s ovom dijagnozom. Mjesec listopad nikako ne bi trebalo biti jedino vrijeme kada se naglašava neopisiva važnost razumijevanja faktora rizika, važnosti prevencije i samopregleda dojki. Međutim, ovaj ružičasti mjesec, u svakodnevnoj šumi informacija i zagušenosti obavezama, pokušava progurati svoj glas i i pomaže nam osvijestiti da je upravo ovo trenutak kada je potrebno obaviti taj pregled koji možda predugo odgađamo.
Što trebamo znati o raku dojke?
Prema posljednjim objavljenim podacima u Hrvatskoj u 2019. godini zabilježeno je 2999 slučajeva raka dojke (stopa 143,2/100.000), a od ove zloćudne bolesti umrle su u 2020. godini 722 žene (stopa 34,7/100.000). U Hrvatskoj se prati stalni porast i učestalosti i smrtnosti raka dojke. Rak dojke je najčešća maligna bolest u žena (25% svih malignih bolesti), glavni je uzrok smrtnosti (18% svih smrtnosti uzrokovanih rakom), a vrhunac učestalosti je oko 60. godine života.
U Hrvatskoj je vjerojatnost da žena oboli od raka dojke u svom životnom vijeku 1:8. Po učestalosti i smrtnosti raka dojke Hrvatska se uklapa u europski prosjek.
PREUZMITE KALENDAR ZA SAMOPREGLED DOJKI – ZA ISPIS
Objesite ga u kupaonicu, garderobu ili drugo Vama vidljivo mjesto, gdje ćete moći voditi redovitu evidenciju samopregleda.
Koja je važnost prevencije karcinoma dojke?
U prevenciji raka dojke možemo govoriti o primarnoj i sekundarnoj prevenciji.
Primarna prevencija uključuje promicanje zdravlja i zdravog stila života tako da uopće ne dođe do razvoja raka. Tu spadaju preventivne mjere poput:
- prestanka pušenja,
- redukcije pretilosti,
- zdrava i raznovrsna prehrana
Postoje dokazi da prehrana koja sadržava puno masnoće i ima niski udio vlakana povećava rizik oboljevanja od raka dojke. S druge strane, smatra se da konzumacija voća i povrća smanjuje rizik obolijevanja.
Sekundarna prevencija podrazumijeva identifikaciju i liječenje premalignih lezija te dijagnosticiranje tumora u početnom stadiju. Tipičan primjer sekundarne prevencije je probirno mamografsko snimanje, javno zdravstveni program koji imamo u Hrvatskoj pod nazivom “Mamma”. Velika je važnost i primarne i sekundarne prevencije jer se aktivnim stavom može pridonijeti da uopće ne dođe do pojave raka, ako i dođe, da se on otkrije u što ranijoj i izlječivoj fazi.
Recite nam nešto o program ranog otkrivanja raka dojke u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj se od 2006. godine provodi nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke mamografijom pod nazivom „Mamma“ u koji su uključene žene dobi 50 do 69 godina, koje se svake dvije godine pozivaju na mamografski pregled. Cilj ovog programa bio je smanjiti mortalitet od raka dojke za 25% pet godina nakon uvođenja.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ukupni odaziv na „Mamma“ program u prvoj fazi se razlikuje prema županijama te ukupno za Hrvatsku iznosi 63%, što je nedovoljno.
Potrebno je i nadalje ulagati maksimalne napore da se programi ranog otkrivanja raka dojke što uspješnije provode, što će zasigurno u skoroj budućnosti rezultirati smanjenjem smrtnosti.
Koji su uzroci karcinoma dojke?
Uzroci raka dojke su multifaktorijalni, tj. višestruki. Najčešće se grupiraju u endokrine, genetske i čimbenike sredine.
Rizični čimbenici za pojavu raka dojke su mnogi, kao na primjer:
- dob (učestalost počinje rasti s dobi od 35-40 god te raste s godinama),
- pozitivna obiteljska anamneza (mutacija gena BRCA1 i/ili BRCA2),
- starija životna dob pri prvom porođaju (iznad 30-35 godina),
- broj porođaja je obrnuto proporcionalan sa incidencijom raka dojke (nerotkinje imaju 4x veću učestalost raka dojke),
- rana menstruacija i kasna menopauza,
- uzimanje egzogenih hormona (kao npr. hormonsko nadomjesno liječenje),
- debljina (veća izloženost estrogenima),
- ionizirajuće zračenje osobito u dobi mlađoj od 40,
- atipična duktalna hiperplazija,
- te konačno prehrana obilata zasićenim mastima, pušenje i alkohol.
U Hrvatskoj populaciji, 85% učestalosti raka dojke otpada na sporadični rak dojke (nije vezan za genetsku predispoziciju), a samo 15% predstavlja obiteljski ili nasljedni rak dojke, koji je najčešće vezan za nasljedne mutacije u BRCA1 i BRCA2 genima.
Koji su još geni, osim BRCA gena, uključeni u rizik za razvoj raka dojke?
Osim vodećih BRCA gena, u predispoziciji za nastanak raka dojke sudjeluje i cijeli niz gena, kao npr. ATM, CDH1, CHEK2, MRE11A, NBN, PALB2, PTEN, RAD50, RAD51C te TP53 gen. Njima je zajedničko da imaju ključne uloge u regulaciji diobe stanica te popravku oštećenja DNA.
Koji su prvi simptomi karcinoma dojki?
Simptomi raka dojke su sljedeći:
- pojava bezbolne kvržice (više od 80% bolesnica svoj rak dojke otkrije samopregledom),
- novonastale promjene u veličini i obliku dojke (usporedba jedne prema drugoj),
- novonastalo raznoliko ponašanje dojki prilikom podizanja ruke ili bolovi (koji nisu povezani s početkom mjesečnice),
- iznenada nastalo crvenilo jedne dojke koje ne nestaje, uvlačenje kože ili izgled narančine kore,
- promjene na koži bradavice, uvlačenje bradavice, iscjedak iz bradavice – vodenasti, gnojni ili sukrvavi, jantarnožuti, svijetlocrveni i smeđecrveni, svrbež i pečenje uz ekcematozne promjene na koži u okolini bradavice te malaksalost nepoznatog uzroka.
Koliko često trebamo obavljati samopregled?
Prema međunarodnim preporukama, strukturirani samopregled dojki bi trebalo obavljati barem jednom mjesečno. Na Youtube ima više videa koji prikazuju pravilan samopregled dojke.
PREUZMITE KALENDAR ZA SAMOPREGLED DOJKI – ZA ISPIS
Objesite ga u kupaonicu, garderobu ili drugo Vama vidljivo mjesto, gdje ćete moći voditi redovitu evidenciju samopregleda.
Što kad napipamo kvržicu?
U slučaju da se napipa kvržica treba odmah otići svom liječniku obiteljske medicine koji će vas uputiti na daljnje pretrage. Potrebno je učiniti mamografiju i često dodatno ultrazvuk. Ponekad je u slučaju nejasnih nalaza potrebno napraviti i magnetsku rezonancu. U daljnim koracima potrebna je citološka punkcija i/ili biopsija ukoliko slikovne pretrage ukazuju da se radi o suspektnoj malignoj bolesti.
Trebamo li genetsko testiranje ukoliko u obitelji imamo karcinom dojke?
Kako smo ranije rekli, samo 15% slučajeva raka dojke u Hrvatskoj je nasljedno, tj. vezano za genetsko opterećenje. Ako postoji direktna nasljedna linija, tj. npr. baka, teta i majka su imale rak dojke dolazi u obzir učiniti genetsko testiranje. Ja bi preporučio da se prije odluke o testiranju obavi pregled kliničkog genetičara. U Hrvatskoj takav centar odnedavno postoji u Klinici za tumore, pod nazivom “Genetsko savjetovalište za onkološke bolesnike”. Odluka o testiranju se ne donosi preko noći već mora biti promišljena jer nalaz testa može imati dalekosežne posljedice za samu ženu ali i za cijelu obitelj.
Što nakon dobivanja rezultata genetskog testiranja?
Nakon dobivanja rezultata genetskog testa, ovisno o nalazu, potrebno je odluku o daljnjim postupanjima donijeti u okviru multidisciplinarnog tima, u kojem sudjeluju i usko surađuju onkolog i klinički genetičar, uz eventualan dodatak kirurga, ginekologa i radiologa.
U kojoj je fazi rak dojke izlječiv?
Rak dojke je visoko izliječiv u fazi kad je manji od 2 cm i lokaliziran samo u dojci (nije zahvatio pazušne limfne čvorove).
Koje vrste raka dojke postoje?
Dva najčešća histološka podtipa raka (karcinoma) dojke su;
- duktalni podtip (porijekla od stanica mliječnih kanalića – latinski “ductus”)
- lobularni podtip (porijekla od stanica žlijezdanih režnjića ili latinski “lobulus”)
- Lobularni podtip ima veću tendenciju da bude lokaliziran u obje dojke.
Koji liječnici trebaju biti uključeni u liječenje bolesnice s rakom dojke?
Od početka, tj. od postavljanja dijagnoze raka dojke, u liječenje bolesnice trebaju biti uključeni kirurg, onkolog, radiolog i patolog. Liječenje treba biti multidisciplinarno.
Na koji način odabrati pravu terapiju raka dojke?
Potrebno je integrirati podatke o prognostičkim čimbenicima, kao npr. veličini tumora, histološkom tipu i gradusu tumora, broju pozitivnih limfnih čvorova, perivaskularnoj i limfovaskularnoj invaziji, statusu hormonskih i HER2 receptora, stupnju proliferacije mjerenim s indeksom Ki-67 s dobi bolesnice i eventualnim drugim bolestima koje bolesnica od ranije ima. Lokalna terapija je operacija i zračenje, dok sustavno liječenje može biti u obliku kemoterapije, hormonske terapije i biološke terapije.
Danas smo sve bliže konceptu personaliziranog liječenja, tj. svaku bolesnicu liječimo prema biološkim karakteristikama njenog vlastitog tumora.