Anksioznost može uzrokovati niz fizičkih i psiholoških simptoma, kao što su:
Fizički simptomi: ubrzan rad srca, otežano disanje, pojačano znojenje, osjećaj topline ili hladnoće, podrhtavanje tijela, osjećaj grča u želucu, suhoća usta.
Psihološki simptomi: osjećaj gubitka kontrole, poteškoće s koncentracijom, stalna napetost i zabrinutost, često očekivanje negativnih ishoda.
Vrste anksioznih poremećaja
Postoji nekoliko vrsta anksioznih poremećaja:
Generalizirani anksiozni poremećaj – trajna anksioznost, napetost i stalna briga oko svakodnevnih situacija.
Panični poremećaj – iznenadni napadi intenzivne tjeskobe praćeni simptomima poput ubrzanog rada srca, osjećaja gušenja i vrtoglavice.
Socijalna fobija – izražena anksioznost u društvenim situacijama, koja dovodi do izbjegavanja istih.
Agorafobija – strah od otvorenih prostora, gužve ili mjesta gdje bi moglo biti teško pronaći izlaz ili pomoć.
Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP) – prisilne misli (opsesije) i radnje (kompulzije) koje osoba osjeća potrebu ponavljati kako bi smanjila anksioznost.
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) – ponovna proživljavanja traumatskog događaja kroz sjećanja i snove, izbjegavanje podsjetnika na traumu, nesanica i napadi panike.
Kada potražiti stručnu pomoć?
Ako anksioznost ometa vaš svakodnevni život, posao, odnose ili zdravlje, vrijeme je za razgovor sa stručnjakom. Liječenje može uključivati psihoterapiju, primjenu lijekova te tehnike opuštanja poput vježbi disanja i progresivne mišićne relaksacije.
