Dijagnostički ultrazvuk: neinvazivna i sigurna metoda koja omogućuje kvalitetnije planiranje liječenja
Dijagnostički ultrazvuk: neinvazivna i sigurna metoda koja omogućuje kvalitetnije planiranje liječenja
Znate li što je dijagnostički ultrazvuk i gdje se sve koristi?
Dijagnostički ultrazvuk je dijagnostička tehnika koja koristi ultrazvučne valove za prikazivanje potkožnih i dubokih struktura tijela, uključujući tetive, mišiće, zglobove, krvne žile i unutarnje organe radi moguće patologije ili ozljede.
Osim u pregledu mišićno-koštanog sustava ultrazvuk se uvelike koristi:
- kod pregleda trbušne šupljine (abdomena) gdje se mogu prikazati; jetra, slezena, žučni vodovi, gušterača i bubrezi
- u kardiologiji: ultrazvuk srca te krvnih žila
- u ginekologiji i porodništvu: praćenje razvoja ploda, pregled maternice i jajnika
- u urologiji: pregled mokraćnog mjehura, bubrega, testisa
- u neurologiji: pregled krvnih žila vrata te dijela moždane cirkulacije
- kod pregleda dojke
- u pedijatriji i neonatologiji
- kod pregleda ostalih potkožnih tvorbi
Kada je i u kojoj grani medicine počela prva primjena dijagnostičkog ultrazvuka?
Iako je otkriven 12 godina prije rendgenskog zračenja (1883.), primjena ultrazvuka u medicini je započela mnogo kasnije. Prva praktična primjena ultrazvuka zabilježena je tijekom Prvog svjetskog rata u otkrivanju podmornica. Primjena ultrazvuka u medicini počela je pedesetih godina prošlog stoljeća. Prvo je uvedena u opstetriciji, a zatim u sve grane medicine (opća abdominalna dijagnostika, dijagnostika u području zdjelice, kardiologija, oftalmologija, ortopedija itd.) Razvoj tehnologije i poboljšane kvalitete ultrazvučnih sondi, omogućio je precizniju vizualizaciju unutarnjih struktura. Danas se dijagnostički ultrazvuk rutinski koristi u mnogim područjima medicinske dijagnostike, pružajući neinvazivne i detaljne informacije o različitim tkivima i organima u tijelu.
Kako radi ultrazvuk?
Stotinu puta većom frekvencijom od granice koju ljudsko uho može detektirati
U fizici se pojam "ultrazvuk" odnosi na sve zvučne valove s frekvencijom iznad praga detekcije ljudskog sluha (20.000 herca ili 20 kiloherca). Tipični dijagnostički uređaji rade u rasponu frekvencija od 2 do 18 megaherca, što je stotine puta veća frekvencija od granice koju ljudsko uho može detektirati. Sonografija je učinkovita za pregled mekih tkiva tijela. Ultrazvučni aparati obično koriste ručnu sondu (nazvanu transducer) koja se postavlja izravno na pacijenta i pomiče po njemu. Prilikom ultrazvučnog pregleda koristi se gel na bazi vode kako bi prijenos ultrazvučnih valova u dubinu tkiva bio što bolji.
Ultrazvučna dijagnostika temelji se na principu emitiranja visokofrekventnih zvučnih valova putem ultrazvučne sonde u tijelo pacijenta. Kada ovi valovi naiđu na različita tkiva, poput organa ili krvnih žila, dio njih se reflektira (odbija) natrag prema sondi. Senzori na sondi registriraju ove odbijene valove i pretvaraju ih u električne signale. Računalni sustav zatim analizira ove signale i stvara vizualne reprezentacije unutarnjih struktura u obliku slike koja se sastoji od različitih tonova crne i bijele boje, omogućujući liječnicima da pregledaju i dijagnosticiraju različita medicinska stanja.
Znate li koje su prednosti ove dijagnostičke tehnike?
Pročitajte kojih 5 prednosti dijagnostičkog ultrazvuka smo izdvojili.
- To je neinvazivna metoda, što znači da ne zahtijeva izlaganje pacijenta ionizirajućem zračenju.
- Ultrazvuk je siguran za upotrebu tijekom trudnoće, što ga čini izuzetno korisnim za praćenje fetalnog razvoja te dijagnosticiranje različitih medicinskih stanja kod trudnica.
- Ova tehnika proizvodi slike u realnom vremenu, omogućujući trenutačnu vizualizaciju unutarnjih organa.
- Ultrazvuk je široko dostupan, brz i relativno jeftin u usporedbi s drugim dijagnostičkim metodama. Zbog brzine skeniranja moguće je tijekom jednog pregleda učiniti ultrazvuk više oboljelih mjesta. Ova tehnologija pruža visoku razlučivost, što olakšava identifikaciju različitih patoloških promjena u organima.
- Konačno, tijekom izvođenja ultrazvuka pruža se izvrsna prilika za edukaciju pacijenata i objašnjenje prirode stanja radi kvalitetnijeg planiranja liječenja.