Gastritis – uzroci, dijagnoza, liječenje

GASTRITIS

Gastritis je općeniti naziv za upaljenu sluznicu želuca i spada u najčešće bolesti probavnog sustava.

U normalnim okolnostima za vrijeme probave, sluznica proizvodi želučane sokove koji, zbog svoje velike kiselosti, pomažu razgradnji hrane koju smo unijeli. Kako bi taj proces bio učinkovit, a da sluznica za to vrijeme bude zaštićena, prekriva je sloj sluzi. Postoji, dakle, ravnoteža između količine želučanog soka i zaštitnog sloja sluzi (mukusa).

Kad kiseli sadržaj nadvlada zaštitu sluznice, dolazi do upale sluznice i do razvoja simptoma.

S obzirom na trajanje i intenzitet simptoma, postoji akutni i kronični gastritis. S obzirom na učinak upale na sluznicu želuca, gastritis može biti erozivni i neerozivni.

Uzroci gastritisa

1. Bakterija Helicobacter pylori je najčešći uzročnik bakterijskog gastritisa. Procjenjuje se da polovica svjetske populacije ima kroničnu infekciju tom bakterijom. Objašnjenje možemo tražiti u činjenici da se lako širi kontaminiranom hranom ili vodom, kao i osobnim kontaktom preko nečistih ruku. H.pylori ima sposobnost da se ubaci unutar sluznice želuca i tamo luči bikarbonate i amonijak, čime neutralizira želučanu kiselinu. Kad se tako zaštitila od kiselog medija, neki njezini sojevi izlučuju toksine koji izazivaju upalni odgovor kod domaćina. Nadalje, H. pylori može dovesti do promjene na samim stanicama pa se kao komplikacija može razviti i karcinom.
2. Drugi uzrok upale želuca su, pomalo paradoksalno, protuupalni lijekovi. Točnije, radi se o nesteroidnim protuupalnim lijekovima (npr. Aspirin, antireumatici ili nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAR)) koji dovode do oštećenja funkcije stanica i posljedičnog smanjenog lučenja mukusa. Na taj način se zaštitna barijera stanjuje i sluznica postaje osjetljivija na djelovanje kiseline.
3. Neki virusi
4. Prekomjerna konzumacija alkohola
5. Pušenje
6. Poremećaji opskrbe krvlju u želucu
7. Autoimuni gastritis – tijelo stvara antitijela koja djeluju destruktivno na sluznicu želuca
8. Stres
9. Bilijarni refluks, tj. povrat žući u lumen želuca nakon što je odstranjen žućni mjehur.

Simptomi gastritisa

Neki pacijenti koji imaju gastritis su asimptomatski, npr. pacijenti s kroničnim gastritisom kojem je uzrok H. pylori. Najčešći simptom akutnog gastritisa je dispepsija, tj. žareći osjećaj u predjelu epigastrija (iznad pupka, gdje se sastaju rebreni lukovi), ili bolovi u tom predjelu. Uz to su mogući mučnina i povraćanje, gubitak apetita, nadutost i podrigivanje.

Dijagnostika gastritisa – gastroskopija

Gastritis se dijagnosticira endoskopskim pregledom (gastroskopijom), a potvrditi se može biopsijom i patohistološkom analizom. Kod pacijenta sa gastritisom može doći do transformacije stanica sluznice želuca u stanice kakve nalazimo u tankom crijevu. To se zove intestinalna metaplazija i važno ju je identificirati kod endoskopije, budući da u tom slučaju postoji povećan rizik za razvoj karcinoma želuca.

U dijagnostici možemo također ići za dokazivanjem infekcije Helicobacter pylori kao vodećeg uzročnika gastritisa. Od neinvazivnih metoda dostupni su urea-izdisajni test, analiza stolice na antigene H. pylori i serološki testovi kod kojih se dokazuje prisutnost antitijela. Pozitivan nalaz antitijela kod seroloških testova ne znači nužno da smo trenutno inficirani tom bakterijom, već da smo dolazili s njome u kontakt pa je tijelo reagiralo stvaranjem antitijela. Zbog toga ti testovi za ovu svrhu nemaju veliku vrijednost.

Na kraju, kod autoimunog gastritisa, mogu se raditi pretrage u cilju otkrivanja autoantitijela.

Terapija gastritisa

Gastritis možemo liječiti pomoću nekoliko skupina lijekova, a najčešće njihovom kombinacijom. U obzir dolaze lijekovi koji blokiraju lučenje želučane kiseline, poznati i pod nazivom inhibitori protonske pumpe (IPP). Kod starijih pacijenata treba pripaziti, budući da IPP smanjuju apsorpciju kalcijevih iona i tako povećavaju šansu za osteoporozu. Također postoje lijekovi koji smanjuju lučenje kiseline te oni koji neutraliziraju kiseli medij, antacidi.

Naravno, kod dokazane infekcije H. pylori, potrebno je provesti njezinu eradikaciju, najčešće trojnom terapijom (antibiotici+IPP).

Od promjena u prehrani, treba uvesti češće, a volumenom manje obroke. Također, smanjiti ili izbaciti prženu, masnu, dimljenu i začinjenu hranu te regulirati unos alkoholnih pića.

Komplikacije gastritisa

Kod gastritisa se stanje može zakomplicirati i dovesti do krvarenja. To se onda očituje u vidu krvi u stolici (melena), ili povraćanja krvi (hematemeza). Posljedično, osoba može imati simptome anemije. Moguć je također nastanak čira na želucu (ulkus). Jedna od posljedica netretiranog gastritisa je smanjena apsorpcija nekih nutrijenata (npr. željeza i vitamina B12).

Za kraj, spomenimo još i gastropatiju, stanje koje se katkad miješa s gastritisom. Bitna razlika je da i kod gastropatije i kod gastritisa nalazimo oštećenu sluznicu želuca, no kod gastropatije nema znakova upale.