Loading...

Zdravi savjeti

Hitna intervencija - ključna bitka za očuvanje bubrežnog zdravlja!

izv. prof. dr. sc. Mario Laganović

izv. prof. dr. sc. Mario Laganović, dr. med., spec. interne medicine, subspec. nefrologije

izv. prof. dr. sc. Mario Laganović
Hitna intervencija - ključna bitka za očuvanje bubrežnog zdravlja!

Saznajte zašto je rano otkrivanje Kronične bubrežne bolesti ključni korak u borbi protiv ove opasnosti. Kako prepoznati reverzibilne poremećaje i zašto je rana dijagnoza presudna?

Prvi korak u uspješnom liječenju KBB je otkrivanje poremećaja koji je do nje doveo. Neki od tih poremećaja su reverzibilni – primjerice pretjerano korištenje lijekova koji mogu narušiti bubrežnu funkciju (nesteroidni antireumatici koji se često koriste u liječenju bolnih stanja kao što su diklofenak, ibuprofen, ketoprofen, paracetamol i slični, neki antibiotici te brojni drugi lijekovi), opstrukcija kanalnog sustava (primjerice kamencem) ili oslabljena opskrba bubrega krvlju. Rana dijagnostika i liječenje navedenih uzroka može dovesti do oporavka bubrežne funkcije ili usporiti njeno napredovanje. Pravovremeno javljanje nefrologu, liječniku specijaliziranom za bolesti bubrega, smanjuje šansu napredovanja bubrežne bolesti i pojave komplikacija KBB.

Kako kontrola arterijskog tlaka spašava bubrege?

Arterijska hipertenzija ili visok krvni tlak, je prisutna u 80-85% osoba s KBB. Kontrola arterijskog tlaka je jedan od najvažnijih ciljeva pri kontroli i usporavanju napredovanja KBB. Od iznimne je važnosti u kućnim uvjetima svakodnevno mjeriti vrijednosti tlaka. Brojni su lijekovi na raspolaganju u kontroli arterijske hipertenzije, a posebno je važno istaknuti inhibitore angiotenzin - konvertirajućeg enzima (ACE inhibitori) i blokatore angiotenzinskih receptora (ARB) koji smanjuju i izlučivanje proteina urinom, čime dodatno štite bubrežnu funkciju.

Povremeno je u terapiju potrebno dodati diuretik, lijek koji pojačava izlučivanje tekućine.

Kako se nositi s umorom, bezvoljnošću i drugim simptomima?

Bolesnici s KBB vrlo često napredovanjem bolesti razvijaju anemiju. Do toga dolazi između ostalog i zato što bubrezi u kasnijim stadijima zatajenja više ne mogu proizvesti dovoljno eritropoetina, hormona koji potiče proizvodnju crvenih krvnih stanica (eritrocita). To dodatno potiče razvoj umora, bezvoljnosti, smanjene koncentracije, ali i pogoršava druge simptome uremije poput edema, gubitka apetita, mučnine i povraćanja, poteškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Uz anemiju, kod bolesnika se učestalo javljaju arterijska hipertenzija, poremećaj elektrolita (posebice povišene vrijednosti kalija, poremećaj natrija, kalcija, fosfora) i poremećaji koštanog metabolizma. Često se ovaj poremećaj može dobro regulirati dodatkom preparata željeza ili pripravkom eritropoetina koji se potkožno može ubrizgavati u zdravstvenoj ustanovi, ali i kod kuće.

Tajne očuvanja zdravih bubrega kroz reguliranu prehranu

Bolesnicima s KBB je vrlo često potrebna prilagodba prehrane kako bi se utjecalo na pojavu komplikacija KBB. Potrebno je smanjiti udio soli u prehrani kako bi se spriječilo nakupljanje suvišne tekućine i bolje regulirao arterijski tlak. Napredovanje kronične bubrežne bolesti može se usporiti i posebnim režimom prehrane sa smanjenim udjelom proteina. Neki bolesnici mogu profitirati i od dijete temeljene na hrani biljnog podrijetla. Ove preporuke ponekad je teško provesti, a povremeno neprikladno pridržavanje tog dijetetskog režima može dovesti do neželjenih posljedica poput gubitka mišićne mase, stoga je prije bilo kakve intervencije preporučljivo provesti nutritivno savjetovanje sa specijalistom. Jedna od najčešće savjetovanih modifikacija prehrane je i ona o smanjenom unosu kalijem bogate hrane. Povišene vrijednosti kalija u krvi mogu remetiti rad stanica te dovesti do životno-ugrožavajućih poremećaja. Razina kalija u krvi može se regulirati uvođenjem diuretika, ali i izbjegavanjem namirnica za koje se zna da su bogate kalijem. Fosfor je mineral koji je izrazito važan za zdravlje koštane mase, no u KBB dolazi do zadržavanja fosfora i njegove povišene vrijednosti u krvi. Ovo se može regulirati dijetom , između ostalog smanjenim unosom proteina, konzervirane i prerađene hrane i gaziranih pića, ali i posebnom vrstom lijekova koji vežu fosfor (tzv. vezači fosfora).

KBB i masnoće – neraskidiv spoj

U KBB dolazi i do porasta udjela masnoća u krvi (triglicerida i kolesterola). Kako su i KBB i povišene masnoće rizični čimbenici za razvoj srčano-žilnih komplikacija, potrebno je ustrajati u liječenju ovog poremećaja. Posebice se to odnosi na smanjenje prekomjerne tjelesne mase, prestanak pušenja, regulaciju šećera u krvi, održavanju svakodnevne tjelesne aktivnosti, ali i prehrambene modifikacije i redovito uzimanje lijekova koji snižavaju vrijednosti masnoća u krvi.

Kako pravilno planirati trudnoću uz bubrežnu bolest?

Trudnoća u žena s KBB svakako znači pažljiv nadzor nad zdravljem i majke i ploda. Koliko će trudnoća utjecati na napredovanje KBB i zdravlje djeteta ovisi o brojnim čimbenicima. Stoga je kod žena s blago do umjereno narušenom bubrežnom funkcijom svakako nužno savjetovanje liječnika - nefrologa i ginekologa- prije samog začeća. Trudnice u završnom stadiju KBB koje se liječe dijalizom imaju povećanu učestalost poremećaja trudnoće poput teško regulirane arterijske hipertenzije, preeklampsije i povećanog rizika pobačaja. S druge strane, u žena s uspješno transplantiranim bubregom šansa za razvoj ovakvih komplikacija je znatno manja uz intenzivniji nadzor nad trudnoćom. Stoga je svakako preporučljivo odgoditi trudnoću tijekom liječenja dijalizom, a ukoliko do nje dođe, potrebno je intenzivirati postupke na 6-7 puta tjedno.

Hemodijaliza i peritonejska dijaliza - otkrijte razlike, izazove i kako pravovremeno pristupiti ovoj važnoj fazi liječenja

Usprkos liječenju i redovitim kontrolama u nekih bolesnika dolazi do postepenog trajnog pogoršanja KBB i nepopravljivog narušavanja bubrežne funkcije do stadija u kojem je potrebno razmotriti početak njenog nadomještanja. Najbolji način nadomještanja bubrežne funkcije jest transplantacija bubrega, no ona nije moguća u svih bolesnika zbog njihovih ostalih bolesti i stanja. Transplantacija se može provesti i preemptivno, tj. prije potrebe za samim početkom nadomještanja bubrežne funkcije.

Stoga je jedna od vrlo bitnih karika u liječenju upravo planiranje vrste nadomještanja bubrežne funkcije, i to dovoljno rano kako bi se bolesnika bez hitnosti i dodatnog opterećenja moglo pripremiti za navedene postupke. U bolesnika koji nisu pogodni za transplantaciju ili do same transplantacije potrebno je početi nadomještanje bubrežne funkcije dijalizom.

Dvije su vrste dijalize :

1) hemodijaliza - pročišćavanje krvi pomoću aparata, provodi se u zdravstvenoj ustanovi više puta tjedno

2) peritonejska dijaliza - pročišćavanje krvi putem potrbušnice – trbušne maramice; provodi se u kućnim uvjetima od strane samog bolesnika ili njegovih najbližih, a nakon temeljite edukacije od strane medicinskog osoblja

Ne možemo dovoljno naglasiti važnost očuvanja zdravlja bubrega. Edukacija o rizicima, redovite medicinske pretrage i promicanje zdravih životnih navika, uključujući pravilnu prehranu i kontrolu krvnog tlaka, ključni su u prevenciji bubrežnih problema. Pravovremena dijagnoza i liječenje postaju ključni čimbenici u očuvanju dugovječnosti i kvalitete života. Javite se na specijalistički nefrološki pregled na vrijeme!