Jesenske alergije
Kraj kolovoza i početak jeseni nakon uglavnom “mirnijih“ ljetnjih mjeseci obilježava pojava učestalijih simptoma alergija kod osoba sa specifičnom alergijskom predispozicijom (atopijskom dijatezom).
Simptomi obično varijaju vremenom pojave, izričajem i intenzitetom ovisno o individualnom alergijskom profilu pojedincu i koncentraciji alergena. Spektar simptoma može sezati od kihanja uz pojačanje sekcije iz nosa (ili začepljenosti istog) i suzenja te osjećaja žarenja očiju (klinička slika alergijskog rinokonjuktivitisa) pa sve do izraženog nadražajnog kašlja uz zvuk sviranja u prsištu i subjektivnog osjećaja nedostatka zraka (klinička slika alergijske astme). Obično sezonske alergijske reakcije se otkrivaju u djetinjstvu ili mlađoj odrasloj dobi, ali ponekad se prvi simptomi alergijske preosjetljivosti mogu javiti te precizirati čak i u trećoj životnoj dobi (iza 60-te godine života).
Jedna biljka ambrozije može dati i do nekoliko stotina milijuna zrnaca peludi
Kraj ljeta i početak jeseni obilježava cvat ambrozije, korova čija je pelud jedan od najpotentnijih inhalacijskih prirodnih alergena. Svega 20-tak zrnaca peludi u jednom kubičnom metru zraka može prozročiti pojavu simptoma alergije. Pri navedenom interesantno je znati da jedna biljka ambrozije može dati i do nekoliko stotina milijuna zrnaca peludi. Učestalija pojava alergijskih reakcija u općoj populaciji na pelud ambrozije očekuje se za trajanja suhih i vjetrovitih vremenskih uvjeta. Alergijski potencijal ambrozija ima sve do prvih jutarnjih mrazeva kada se biljka smrzne.
Preosjetljivost na antigene grinja
Hladnije vrijeme početkom jeseni i učestaliji boravak u zatvorenom prostoru uz početak sezone grijanja povećava izloženost drugom važnom alergenu, grinjama u kućnoj prašini. Iako prisutne tijekom cijele godine, upravno navedeni uvjeti mikrookoliša odgovaraju umnožavanju grinja u našim domovima. Sukladno navedenom učestalija je pojavnost i intenzitet alergijskih reakcija u osoba koje su preosjetljive na antigene grinja.
Ponekad se simptomi alergije mogu preklapati sa simptomima infekcije gornjeg i/ili donjeg dišnog sustava. Za razliku od respiratornih infekcija kod alergijskih reakcija obično izostaju simptomi općeg infektivnog sindroma poput: povišene tjelesne temperature, opće slabosti i malaksalosti te bolova u kostima i mišićima.
PRICK test
Temelj postavljanja dijagnoze alergijske bolesti je iscrpna anamneza u pojedinca. Potvrda istog vrši se najčešće kožnim alergološkim testiranjem (PRICK test), a dopunski se obrada upotpunjava određivanjem specifičnih “alergijskih“ antitijela iz razreda imunoglubulina E u krvi pojednica.
Ublažavanje alergijskih reakcija
Osnova ublažavanja alergijskih reakcija i tegoba je izbjegavanje izloženosti alergenu. U slučaju preosjetljivosti na ambroziju to bi značilo zatvaranje vrata i prozora stambenih objekata i vozila te izbjegavanje boravka na otvorenom posebice tijekom sati vršne koncentracije alergena u zraku (od sredine jutra do ranog poslijepodneva). Ponekad (ipak rijetko) izbjegavanje inhalacije peludi ambrozije je moguće samo korištenjem maske s filterom kod pacijenata s izraženom alergijskom preosjetljivoću pri boravku na otvorenom i u prirodi.
S druge strane u slučaju alergijske preosjetljivosti na antigene grinje, mjere izbjegavanja izloženosti alergenu podrazumjevaju ventilaciju zatvorenih prostora, uklanjanje tepiha i zavjesa, prekrivanje madraca i jastuka zaštitnim navlakama (koje odbiju grinje ), odvlaživanje zraka te redovito čišćenje i usisavanje prostorija za život.
Ipak, uz suvremeni ritam života, navedenih primjera se vrlo teško (ponekad i nemoguće) pridržavati (pogotovo kod osoba s višestrukom alergijskom preosjetljivošću). Na svu sreću postoji vrlo učinkovita i temeljito ispitana “protualergijska“ terapija: od ljekova koji dijeluju na ranu fazu alergijske reakcije poput antihistaminika pa sve do antileukotrijena i glukokortikoida (najčešće topičkih, intranazalni i inhalacijskih) koji su vrlo učinkoviti u ublažavanju već razvijene alergijske upale.
Najsofisticiranija metoda liječenja koja je pogodna tek za dio bolesnika s kroničnim alergijskim bolestima je alergenska (antigen-specifična) imunoterapija poznata i pod starim nazivom “hiposenzibilizacija“. Dotična pri oralnom (sublingvalnom) ili potkožnom načinu izvođenja koja može dati i dugoročne pozitivne rezultate u liječenju alergijskih bolesti te suzbijanju alergijskih tegoba.