Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB)

Svjetski dan kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) obilježava se već dva desetljeća, u 50 zemalja svijeta, treću srijedu u studenom.

Potreba da se što više ljudi upozna sa bolešću koju nazivamo kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) proizlazi iz činjenice da je ona najčešća kronična plućna bolest u populaciji. Njen je nastanak povezan s lošom navikom pušenja cigareta (uz brojne druge uzroke!), ali pravovremenom edukacijom, lijekovima i uz prestanak pušenja i/ili izbjegavanja drugih noksi, ova se bolest može zaustaviti i/ili zaliječiti.Potreba da se što više ljudi upozna sa bolešću koju nazivamo kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) proizlazi iz činjenice da je ona najčešća kronična plućna bolest u populaciji. Njen je nastanak povezan s lošom navikom pušenja cigareta (uz brojne druge uzroke!), ali pravovremenom edukacijom, lijekovima i uz prestanak pušenja i/ili izbjegavanja drugih noksi, ova se bolest može zaustaviti i/ili zaliječiti.

Također važna je činjenica da je KOPB povezana sa procesom starenja, mehanizmi su slični, a u KOPB-u ubrzani i još ubojitiji. Za očekivati je da produživanjem očekivanog trajanja života i broj KOPB bolesnika znatnije naraste. Pravovremeno započeto liječenje može ovu bolest zaustaviti i bolesniku osigurati zadovoljavajuću kvalitetu života.

Građa pluća

U plućima se obavlja najvažniji dio disanja, izmjena plinova, pa kisik iz zraka prelazi u krv, a ugljični dioksid iz krvi u udahnuti zrak. To se ostvaruje dobro koordiniranim djelovanjem pluća, središnjeg živčanog sustava, ošita i mišića stijenke prsnog koša i krvožilnog sustava. Na kraju dubokog udaha 80% plućnog volumena čini zrak, 10% krv i 10% tkivo. Budući da je tako malena masa tkiva rasprostrta na enormno velikoj površini (skoro veličine teniskog igrališta), tkivni kostur pluća mora biti krajnje fine građe. Doista je izvanredno da tkivo pluća uspijeva održati svoj integritet u sučeljavnju sa brojnim oštećenjima kojima je izloženo tijekom života, i trajno zadržati zrak i krv u bliskom dodiru, ali odvojene kako bi se izmjena plinovi odvijala besprijekorno. Dio tako uspješnog dugovjekog i besprijekornog funkcioniranja može se pripisati jedinstvenoj građi pluća koja osigurava mehaničku stabilnost kao i gotovo optimalnim uvjetima za izvršenje primarne funkcije pluća, a ta je da omogući opskrbu organizma kisikom i u ekstremnim uvjetima, na primjer prilikom teškog fizičkog napora.
Funkcionalna površina pluća koja omogućuje izmjenu plinova vrlo je velika a smještena je u relativno malom prostoru što je uvjetovano posebnom građom pluća. U temeljnoj građi pluća razlikujemo zračne putove bronhalnog stabla i sustav plućnih mjehurića- alveola, što služe izmjeni plinova.
U procesu disanja važna su ova dva odvodna, niskotlačna sustava;

zračni putovi koji služe za ventilaciju – dopremu zraka u pluća i eliminaciju, i
cirkulatorni sustav za – perfuziju, doprema krvi u pluća i daljnje proslijeđivanje u sustav

Zrak koji udahnjujemo povezuje pluća s okolišem, tako da litre i litre zrak, tijekom dana gotovo 10000 litara, ponekad zagađenog ili kontaminiranog, ulaze u pluća. Pluća i srce su jedina dva organa kroz koji prolazi sva krv iz cirkulacije što dakako znači da svi toksini, metaboliti i druge štetne supstance ponekad, unatoč svim barijerama, ipak ulaze i prolaze kroz pluća. Ako sve ovo imamo u vidu, moramo se suočiti sa snagom obrane pluća ali i brojnim mogućnostima narušavanja ove ravnoteže..
Zdravlje pluća ovisi i o nasljeđu, ali i o osobinama svakodnevnog i radnog okoliša, a naročito o nezdravim navikama (pušenje cigareta). Zanimljivo je da se na primjer nasljedna bolest, nedostatak alfa-1-antitripsina ispoljuje samo u pušača.
Možemo reći da naše ponašanje i stil života mogu pomoći u zadržavanju i održavanju zdravlja pluća.

Što je kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB)?

Kronična opstruktivna plućna bolest ( KOPB ) je bolest koju obilježava djelomično reverzibilna opstrukcija dišnih puteva. Opstrukcija dišnih putova znači da se promjer dišnih cjevčica smanjio, a da je opstrukcija reverzibilna znači da se ipak on, promjer, barem djelomično može oporaviti. Opstrukcija u nekih bolesnika može biti pretežno zbog emfizema a kod drugih zbog kroničnog bronhitisa. Emfizem znači proširenje zračnih mjehurića-alveola uslijed razaranje njihovih stijenki. Kronični bronhitis klinički obilježava trajni kašalj uz iskašljavanje sadržaja koji može biti rijedak, ili gust i gnojan. Mogu se razviti i znatna proširenja bronha u vidu bronhiektazija.
Muškarce i žene KOPB pogađa podjednako, a procjena je da oko 7% cjelokupne populacije boluje od ove bolesti, ili 5-10% osoba starijih od 40 godina. No ipak najčešće zahvaća starije od 65 godina. Treći je vodeći uzrok smrti u odraslih osoba u SAD-u, a očekuje se da će postati treći vodeći uzrok smrti u svijetu do 2020.

Što uzrokuje KOPB?

Najvažniji uzrok nastankak KOPB je pušenje cigareta, a takođeri pušenje lule i cigara. Drugii uzroci nastanka KOPB su su prašine, pare, iritansi, dimovi i kemikalije iz radnog okoliša, ukoliko je izloženost dovoljno dugotrajna i izdašna. Zagađenje zraka u kući uslijed uporabe bioloških goriva za kuhanje i grijanje u slabo prozračenim prostorijama, a najčešće su to otvorena ognjišta i to u zemljama u razvoju, i u onim nerazvijenim, također uzrokuje KOPB. KOPB u tim je zemljama češća u žena. Atmosferska zagađenja povećavaju ukupnu količinu udahnutih čestica, no njihova uloga u nastanku KOPB nije sasma jasna. Pasivna izloženost duhanskom dimu također doprinosi pojavi respiratornih simptoma i KOPB. Vrlo važno je i nasljeđe na koje, dakako, ne možemo utjecati.

Kako dijagnosticirati KOPB?

Simptomi KOPB-a su zaduha tj.osjećaj nedostatka zraka, u početku samo prilikom fizičkih aktivnosti, a kasnije i u mirovanju. Također KOPB obilježava dugotrajan kašalj koji se može nazvati kroničnim ukoliko traje dulje od 4 tjedna, najčešće je produktivan, «pušački kašalj» ali on može biti suh i neproduktivan. Javlja se i stezanje u prsima, a bolesnik ponekad i sam čuje piskanje/sviranje u prsima. Također mogu se javiti umor, gubitak apetita, depresija, tjeskoba, a u uznapredovaloj bolesti i oticanje nogu. Sve to zajedno utječe na smanjenu fizičku i radnu sposobnost.
KOPB se dijagnosticira jednostavnom i bezbolnom pretragom koja se zove spirometrija, a izvodi se tako da se nakon dubokog udaha snažno i brzo izdahne sav zrak iz pluća u aparat. Ukoliko želimo utvrditi radi li se reverzibilnoj opstrukciji test se ponavlja nakon primjene bronhodilatatora, najčešće radi se o salbutamolu (Ventolin). Spirometrija je osim u dijagnosticiranju bolesti najvažnija metoda u praćenju djelotvornosti preporučenih lijekova i općih mjera.

Dakako da prva obrade kod pulmologa zbog kroničog kašlja iziskuje i radiološko snimanje pluća kako bi se eliminirali ostali uzroci. Moguće je da pulmolog zatraži i drugu obradu ukoliko to kliničke okolnosti zahtijevaju.

Za procjenu proširenosti bolesti i provjeru prisustva komplikacije (na pr.pneumonije), korisne su sumacijska snimka pluća i kompjutorizirana tomografija (CT) toraksa. Ovim se metodama može otkriti karcinom pluća, pneumokonioza ili istovremena plućna fibroza, pa i neke druge patološke promjene.

Akutna egzacerbacija ili akutno pogoršanje KOPB obilježava prisutnost dvaju simptoma od slijedeća tri: pogoršanje kašlja i iskašljavanja, povećana količina iskašljanog sadražaj i pojava gnoja u njemu, te pogoršanje teškog disanja. Česte akutne egzacebacije znak su lošije prognoze. Najčešći uzrok egzacerbacije je infekcija pa se javljaju i opći simptomi vrućica, zimice, tresavice i pojačano znojenje.

Kako liječiti KOPB?

KOPB liječi se raznovrsnim lijekovima ali korisne su i brojne opće mjere kao što su prestanak pušenja, izbjegavanje ostalih prepoznatih inhalatornih noksi, vakcinacija (protiv gripe i pneumokoknom vakcinom), i plućna rehabilitacija. Najvažnija i zasigurno najkorisnija mjera je potpuni i cjeloživotni prestanak pušenja. Najbolji, najsigurniji, najkorisniji i najpoštedniji način dopreme lijeka je lokalna primjena, u ovom slučaju putem udisanja. Ova ciljana, topička terapija smanjuje vrijeme do postizanja efekta, na.pr. do prestanka teškog disanja uz nižu dozu lijeka od one koja je potrebno kada se on primijenjuje peroralno (uzimanje na usta).
Nakon postavljanja dijagnoze i procjene težine KOPB-a potrebno je odabrati vrstu inhalacijske terapije, vrstu lijeka. Pri inhalatornoj terapiji isporuka lijeka u pluća ovisi o napravi i tehnici uzimanja. Na tržištu postoje dva oblika lijeka pogodna za inhalcijsku terapiju a to su inhaleri suhoga praha (DPI ) koji su se pokazali praktičnijim i pogodnijim za odlaganje lijeka u pluća KOPB bolesnika, a u usporedbi sa drugom vrstom tj. inhalerom aerosola (MDI). Uz odabir inhalera važna je i edukacija bolesnika. No, na tržištu postoji veliki broj različitih naprava za dopremu praška ili aerosola u pluća, pa je potrebno s pulmologom odabrati najpogodniji.

U stabilnoj KOPB lijekovi olakšavaju simptome, smanjuju učestalost i težinu akutnog pogoršanja bolesti – akutnih egzacerbacija, smanjuju napredovanje bolesti i smrtnost te pomažu kako bi se poboljšalo podnošenje fizičog opterećenja. Više je grupa lijekova ali najvažnija grupa su bronhodilatatori – lijekove koji šire dišne putova. Nekoliko je grupa a te su kako slijedi : β2-agonisti: kratkodjelujući (SABA) – salbutamol, fenoterol i dugodjelujući (LABA) – salmeterol, formoterol, vilanterol i indakaterol te antikolinergici: kratkodjelujući (SAMA) – ipratropij, oksitropij i dugodjelujući (LAMA) – tiotropij, aklinidij bromid, glikopironij bromid i umeklidinij.
KOPB obilježava upala dišnih putova pa su korisni i inhalacijski kortikosteroidi (ICS) (flutikazon, budezonid, beklometazon) u kombinaciji s β2-agonistima dugog djelovanja koji se primjenjuju kod umjereno teškog i teškog oblika bolesti. Korisni mogu biti teofilin i roflumilast.

Četiri su grupe KOPB-a prema težini bolesti (A – D) koje se različito liječe. Grupa A ima malo simptoma i nizak rizik za egzacerbacije. Grupa B ima izraženije simptome i nizak rizik za egzacerbacije. Grupa C ima blage simptome i veliki rizik za egzacerbaciju. Skupina D ima izražene simptome i veliki rizik za egzacerbaciju. Specijalist pulmolog na temelju kliničke slike, težine bolesti, obrade i na temelju razgovora s bolesnikom odabrati će najbolji lijek, ili u težim oblicima bolesti, kombinaciju lijekova.

Bolesnik i sam može znatno pomoći u procesu liječenja, primjerice trajnim prestankom pušenja, izbjegavanjem drugih inhalatornih noksi, primjerenom tjelovježbom kako bi ostao u dobroj kondiciji, usvajanjem vježbi disanja i redovitim prakticiranjem, cijepljenjem protiv gripe i pneumokoknom vakcinom. Što se bolest ranije otkrije i što se prije uvedu mjere i lijekovi za zaustavljanje bolesti, to su rezultati bolji.
Liječenje akutnog pogoršanja- akutne egzacerbacije KOPB temelji se na povisivanju doze i učestalosti lijekova koji šire dišne putove (bronhodilatatori), uz primjena sistemskih kortikosteroida i kisika. U najtežim slučajevima liječenje se provodi u Jedinicama intenzivne njege gdje je moguća mehaniča potpora disanja. U bolesnika sa kliničkim znakovima respiratorne infekcije indicirani su antibiotici.
Bolesnici sa teškom KOPB liječe se kombinacijom ranije spomenutih lijekova, u onih s respiratornom insuficijencijom trajno se primijenjuje kisik. Moguće je i agresivnije liječenje osobito onih bolesnika sa pretežitom slikom emfizem, a to su redukcija plućnog parenhima ili postavljanje ventila ili omči. Krajnja mjera u probranim slučajevima je transplantacija pluća.