Kronični kašalj
Kašalj
Kašalj je jedan od najčeščih simptoma raznih bolesti brojnih organa i organskih sustava. Najčešće se povezuje sa bolestima pluća, no istina je da je u populaciji najčešći uzrok kroničnog kašlja bolest gornjih dišnih putova. Gastroeezofagealni refluks – vraćanje hrane iz želuca, bolesti srca, neurološke bolesti te uzimanja nekih lijekova mogu također biti uzrok kašlja.
Ovaj je simptom mučan za bolesnika, ali je i društveno neprihvatljiv. Ta odioznost prema kašljačima datira iz doba kada je harala epidemija tuberkuloze i kada je tuberkuloza gotovo uvijek značila smrt. Kašljete li duže od 8 tjedana znači da imate kronični kašalj. Svaki kašalj koji traje kraće može se definirati kao akutan i subakutan. Kronični kašalj može biti uzrokovan ozbiljnom bolesti koju treba odmah liječiti i zbog toga potrebno je javiti se pulmologu radi pravovremene obrade sa ciljem da se utvrdi uzrok kašlja nakon čega slijede adekvatni terapijskih postupci.
Vrste kašlja
Kašalj je naziv za simptom a označuje iznenadan i često ponavljajući refleks koji pomaže da se iz dišnih puteva izbace sluz, gnoj, iritansi, razne strane čestice i živi uzročnici. Kašalj je često automatski, bez volje čovjeka, a moguće je kašljati i namjerno. On može biti suh i podražajan ili se kašljanjem izbaci sadržaj koji pak može biti sluzav, rijedak, gust, gnojan ili krvav. Prema trajanju razlikujemo akutan kašalj, uglavnom traje do 3 tjedna, ponekad i duže, i kroničan koji traje duže od 8 tjedana.
Što uzrokuje kašalj?
Brojne su bolesti raznih organa koje uzrokuju kašalj: gornji dišni sustav, larinks, donji respiratorni trakt- traheja, bronhi, plućni parenhim i pleura, jednjak i želudac, srce, ali može nastati i uslijed uzimanja nekih lijekovi, primjerice lijekova za liječenje visokog krvnog tlaka kao što su ACE inhibitori.
Tablica 1. Klinička klasifikacija akutnog i kroničnog kašlja.
AKUTNI KAŠALJ
Bolesti dišnih putova
- Infektivne bolesti gornjeg respiratornog trakta, najčešće virusne infekcije
- Alergije
- Astma
- Aspiracija, česta u djece od 1-3 g. I starih osoba
- Udahnjivanje toksičnih tvari, slučajno, u požaru, šmrkanje ljepila
- Postinfekcijski kašalj
Bolesti pluća i pleure
- Pneumonitis
- Vodena prebrica
- Plućna embolija
- Pneumotoraks
Ekstrapulmonalni uzroci
- Bolesti srca sa zastojem pluća
KRONIČNI KAŠALJ
Bolesti donjeg respiratornog trakta
- Kronični bronhitis,
- Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB)
- Astma
- Tumori pluća
- Infektivne bolesti, uključujući tuberkulozu
- Intersticijske bolesti pluća
- Aspiracija
- Bronhiektazije
- Cistična fibroza
Bolesti gornjeg dišnog sustava
- Paranazalni sinuitis
- Kronični rinitis
- Faringitis
- Laringitis
Gastroezofagealni refluks Kašalj uslijed lijekova i ksenobiotika
- ACE inhibitori, amiodaron, interferoni, leflunomid, fentanil i drugi
- Krekani kokain (ne šmrka se već puši)
- Bolesti srca
- Bolesti srca s kroničnim plućnim edemom
- Endokarditis
Koji su dijagnostički postupci?
Dijagnostički postupci i shodno tome izbor lijekova ovise o trajanju kašlja. Ukoliko se radi o akutnom kašlju najčešće je dovoljan klinički pregled, osim izuzetnih situaciju, primjerice kada je kašalj popraćen iskašljavanjem krvi, boli u prsima ili teškim disanjem. Liječenje nekompliciranog akutnog kašlja je uglavnom simptomatsko. U svakog bolesnika sa kroničnim kašljem potrebno je učiniti radiološko snimanje pluća i spirometriju. Ako se na snimci pluća ne uoči patološki supstrat, a spirometrija je uredna tada se najvjerojatnije radi o jednom od slijedećih patoloških stanja : sindrom kašlja uslijed bolesti gornjeg respiratornog sustava, astmi (cough variant asthma) ili o gastroezofagealnom refluksu, tj.vraćanju hrane iz želuca. U tim slučajevima vrši se dodatna obrada gornjeg respiratornog trakta, alergološko tesiranje i obrada probavnog trakta.
Kako liječiti kašalj?
Liječenja kašlja može biti uzročno ali i simptomatsko. Uzročno liječenje provodi se s obzirom na etiologiju kašlja. Bakterijske infekcije liječe se antibioticima a specifične, primjerice tuberkuloza antituberkuloticima. KOPB, astma, i bolesti gornjih dišnih putova često iziskuju kombiniranu terapiju raznovrsnim skupinama lijekova, ovisno i o težini kliničke slike. Kašalj zbog vraćanje sadržaja iz želuca možemo u većini slučajeva liječiti i bez komplicirane obrade, najčešće se primijenjuju inhibitori protonske pumpe (IPP), uz dijetu, prestanak pušenja i mršavljenje. Ukoliko bolesnik uzima lijekove za snizavanje tlaka iz grupe ACE inhibitora potrebno ga je odmah zamijeniti, najbolje s antagonistima angiotenzin II receptora, ukoliko nema kontraindikacija.Simptomatsko se liječenje provodi antitusicima, ekspektoransima i ponekad protuupalnim lijekovima.Antitusici su lijekovi protiv kašlja koji smanjuju refleks kašlja tako što djeluju lokalno ili centralno na centar za kašalj u mozgu. Primjenjuju se kod suhog, podražajnog kašlja koji može biti neugodan za bolesnika te mu remetiti svakodnevnu aktivnost i san. Ekspektoransi smanjuju iritaciju receptora za kašalj, služe za podsticanje i ubrzanje uklanjanja nagomilanog patološkog sadržaja dišnih putova osobito u bolesnika sa kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću (KOPB) i bronhiektazijama.Smirivanje kašlja pri izraženoj upali u bolesnika s astmom, eozinofilnim bronhitisom, postinfekcijskim kašljem s pojačanom hiperreaktibilnošću bronha i rinitisom može se postići korištenjem protuupalnih lijekova, uglavnom su to inhalacijski i nazalni kortikosteridi, a ponekad su korisni i oralni antagonisti leukotrienskih receptora. Kronični kašalj je najčešće simptom lako lječive i izlječive bolesti, čak je ponekad dovoljno prestati pušiti, ali on može biti znak težeg oboljenja koje iziskuje momentalnu intervenciju. U Poliklinici Aviva problem kroničnog kašlja može se riješiti tijekom samo jednog posjeta.