Migrena – sve što trebate znati

Migrena je neurološki poremećaj koji se karakterizira ponavljajućim glavoboljama, često praćenim osjetljivošću na svjetlost, zvuk i miris. Ova vrsta glavobolje može trajati od nekoliko sati do nekoliko dana i može utjecati na sposobnost obavljanja uobičajenih dnevnih aktivnosti. Iako se migrena često smatra uobičajenom glavoboljom, to je zapravo ozbiljno medicinsko stanje koje može dovesti do ozbiljnih posljedica, ako se ne liječi na vrijeme. Znanstvenici još uvijek pokušavaju razumjeti uzroke migrene i razviti učinkovite načine liječenja, ali postoje mnoge metode koje mogu pomoći u ublažavanju simptoma i poboljšanju kvalitete života za osobe koje pate od ove bolesti. Ako patite od migrene, važno je obratiti se kvalificiranom zdravstvenom stručnjaku kako bi se razmotrio Vaš slučaj i razvio plan liječenja, koji odgovara Vašim potrebama.

Što je migrena?

Migrena je glavobolja koja traje 4-72h i karakterizirana je jakom boli. Na ljestvici boli od 0-10, bolnost koja je karakteristična za migrenu je 7 i više. Osim boli, javlja se intolerancija uobičajenih tjelesnih aktivnosti, intolerancija svjetlosti i jakog zvuka odnosno mirisa, ponekad se javlja mučnina i nagon na povraćanje.

Kako se dijagnosticira migrena: Liptonov test

Imate li migrenu? Odgovor na pitanje može pružiti kratki Liptonov test s tri pitanja:

1. Jeste li u posljednja 3 mjeseca imali takvu glavobolju da vas je ograničila u uobičajenim aktivnostima?
2. Imate li mučninu ili čak povraćanje tijekom glavobolje?
3. Smeta li Vas svjetlo tijekom glavobolje?

Kako se migrena razvija i koje vrste migrene postoje?

Migrena ima 5 razvojnih faza:

1. prodromalni stadij (žudnja za određenom hranom, pojačan umor i zijevanje, pojačana percepcija okoline, zadržavanje rekućine),
2. aura u 25-30% slučajeva (tipično osjetna, vidna ili uz smetnje govora),
3. faza glavobolje (mučnina, posspanost, fotofobija, fonofobija, osmofobija),
4. faza razrješenja (povraćanje, duboki san),
5. oporavak (ograničena tolerancija hrane, umor, osjećaj povišenog ili sniženog raspoloženja, povećana diureza).

Migrenska glavobolja može biti obična ili joj može prethoditi aura u 25-30% ljudi koji boluju od migrenske glavobolje. Aura je fenomen kortikalno šireće depresije koji prethodi migresnkog glavobolji za 30-60 minuta. Može se sastojati od jednog ili niza simptoma. Tipična aura može biti osjetna (mravci po dijelu tijela), vidna uz „višak ili manjak“ u vidnom polju te ona povezana sa smetnjama govora. Poneki oboljeli od migrene mogu imati hemiplegični oblik kad se razvija prolazna slabost u jednoj polovici tijela: licu, rukama ili nozi.
Kako bismo bolje razumjeli vašu migrenu i uspješnije ju liječili, nužno je voditi dnevnik glavobolja na papiru ili putem aplikacija.

Prema učestalosti, migrena može biti epizodna ili kronična. Epizodna se javlja do 15 dana u mjesecu a kronična najmanje 15 dana u mjesecu tijekom tri mjeseca.

Migrena se danas smatra bolešću mozga jer je nedavno provedeno veliko medicinsko istraživanje potvrdilo promjene u onom dijelu mozga koji se bavi analizom osjeta općenito pa i boli.
Kod migrenskih glavobolja dolazi do promjene u moždanim živčanim stanicama, moždanim neuroprijenosnicima i moždanim krvnim žilama. Bol u migreni može biti smještena bilo gdje na glavi, vratu ili licu odnosno po cijeloj glavi.

Mogući uzroci migrene: Genetska predispozicija, okolišni čimbenici i stil života

Migrena je glavobolja koja je 2-3 puta češća u žena što se povezuje s hormonskim utjecajem. Migrena se može javiti u bilo kojem dijelu života, no najčešće započinje u pubertetu, a razdoblje najvišeg intenziteta je sa 30 godina i potom njezina učestalost i intenzitet boli postupno opadaju.

Migrena je često nedovoljno prepoznata, a u dobrom dijelu slučajeva neprikladno liječena. Zbog toga dolazi do prekomjernog uzimanja analgetika i glavobolje koja se razvije uslijed prekomjerne uporabe analgetika.
Migrena je česta primarna glavobolja koja je ima poligenetsku podlogu što znači da više gena u različitoj kombinaciji mogu utjecati na sklonost migreni. Migrena nije nasljedna, ali je moguće da nekoliko članova iste obitelji ima migrensku glavobolju jer dijele sličnu ili istu poligentsku podlogu.
Prema velikim epidemiološkim studijama dokazano je da migrena ne skraćuje životni vijek.
Migrena može biti potaknuta okolišnim čimbenicima i stilom života. Najznačajniji među njima su: spavanje, tjelovježba, prehrana i način prihvaćanja i savladavanja stresnih situacija. Potrebno je znati da ti „okidači“ nisu pokretači migrene, oni zapravo mogu potaknuti razvoj migrene, odnosno pogoršati bol i prateće fenomene.

Migrena i kvaliteta života: Kako utječe na svakodnevne aktivnosti

Migrena je globalni veliki zdravstveni problem jer je najučestalija u visoko aktivno privatno i poslovno doba života (15-49 godina). S obzirom na njezinu učestalost od otprilike 10-12% u populaciji, procjenjuje se da je migrenom zahvaćeno oko milijarda ljudi u svijetu. Zbog onesposobljenosti u svakodnevnom životu, migrena je treća bolest koja dovodi do inkapacitiranosti u sudjelovanju u svakodnevnom životu. Time dovodi do značajno smanjene kvalitete života.

Ako patite od migrene ili drugih vrsta glavobolje, ne oklijevajte potražiti pomoć naših iskusnih neurologa. S povjerenjem nam se obratite kako bismo zajedno utvrdili uzrok vaših simptoma i pronašli učinkovita rješenja za vaše tegobe. Kontaktirajte nas danas i osigurajte bolju kvalitetu života bez bolova i nelagode.

Moguće posljedice migrene: Povezanost s cerebrovaskularnim bolestima i demencijom

Migrena nije čimbenik rizika za moždani odnosno srčani udar, ali povećava rizik njihovog nastanka. U tom slučaju, važno je provoditi mjere primarne prevencije cerebrovaskularnih i kardiovaskularnih bolesti u smislu zdravog života te regulacije čimbenika rizika (povišen krvni tlak, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, pušenje, prekomjerna konzmacija alkohola).
Migrena može biti povezana s nastankom demencije bilo kojeg uzroka. Migrena ne utječe na pohranjene uspomene, ali je zamjetno smanjenje pažnje, brzine procesiranja informacija i upamćivanja.

Liječenje migrene: Farmakološki i nefarmakološki pristupi

Medikamentozno liječenje migrene moguće je u nekoliko koraka: prvo se pokušava s primjenom nesteroidnih antireumatika, lijekova koji uklanjaju mučninu, potom s primjenom triptana (neselektivni agonisti serotonisnskog receptora), dihidroergotaminskih preparata, monoklonskih protutijela na neuropeptid koji je značajan za propagaciju boli tijekom migrene te antagonistima njihovog receptora i selektivnim agonistima serotoninskih receptora.

Danas se često primjenjuje i nefarmakološko liječenje migrene koje od kojih su najvažnije kognitivno bihejvioralna terapija, „mindfulness“ tehnike, tehnike opuštanja, primjena „biofeedback“ tehnika i akupunktura.

Napisala: Prim. dr. sc. Miljenka-Jelena Jurašić, dr. med., spec. neurologije, subspec. neuroimunologije, znanstveni suradnik

Ako patite od migrene ili drugih vrsta glavobolje, ne oklijevajte potražiti pomoć naših iskusnih neurologa. S povjerenjem nam se obratite kako bismo zajedno utvrdili uzrok vaših simptoma i pronašli učinkovita rješenja za vaše tegobe. Kontaktirajte nas danas i osigurajte bolju kvalitetu života bez bolova i nelagode.

Naručite se na neurološki pregled još danas:

T: 01/4963-111

M: info@poliklinika-aviva.hr