Utjecaj visokih temperatura na razvoj bubrežne bolesti

Izlaganje visokim vremenskim temperaturama dovodi do značajnog stresa na organizam, prilikom čega može doći i do razvoja hipertermije i toplinskog udara.

Na navedeno su posebno osjetljive starije osobe te osobe s već postojećim kroničnim bolestima kao što su kardiovaskularne i respiratorne bolesti. Isto tako posebno su osjetljive i osobe koje su dugo izložene visokim temperaturama na radnome mjestu (npr. radnici na otvorenom).

Visoke vremenske temperature dovode do povišenja tjelesne temperature te poremećaja regulacije iste. Pokušaj organizma da smanji temperaturu dovodi do povećanog stresa te opterećenja organa pogotovo srca i bubrega. Prilikom izlaganja visokim temperaturama tijelo se pokušava hladiti putem kože prilikom čega se povećava prokrvljenost kože, smanjuje se količina krvi u cirkulaciji što dovodi do pojačanog napora srca da održi adekvatan krvotok.

Uz navedeno, pojačano se znojimo čime još dodatno gubimo volumen odnosno „tekućinu“ iz organizma. Sve navedeno dovodi do smanjene dopreme krvi i potrebnih hranjivih tvari te povećanog „stresa“ bubrega. Ako takvo stanje potraje duže vrijeme (npr. kod osoba koje su radi posla dugotrajno izložene visokim temperaturama) ili ako se radi o već osjetljivijim osobama (starije osobe, osobe s kroničnim bolestima) može doći do razvoja i/ili pogoršanja već postojeće bubrežne bolesti.

Istraživanja su pokazala da visoke vremenske temperature ili „toplinski valovi“ mogu dovesti do 30%tnog porasta obolijevanja od bubrežne bolesti.

Visoke temperature te dugo izlaganje njima mogu dovesti do višestrukog oštećenja organa kod svih osoba, a pogotovo kod osjetljivih skupina ljudi.

Stoga se preporuča:

• što kraće boraviti na visokim temperaturama, ne izlaziti iz kuće u vrijeme najjače vrućine
• hladiti prostorije u kojima se boravi
• nositi laganu i svijetlu odjeću kako bi se tijelo moglo hladiti
• unositi dovoljne količine tekućine (2-3L tekućine dnevno)
• povremeno vlažiti kožu (vlažnom krpicom ili vlažnom odjećom)