VITAMIN D
Naziv vitamin D obuhvaća skupinu od sedam vitamina, koji se međusobno razlikuju po strukturi. Dva najvažnija predstavnika su: kolekalciferol - vitamin D3 koji je životinjskog podrijetla i nastaje iz kolesterola, te ergokalciferol – vitamin D2 koji se dobiva ultraljubičastim zračenjem iz biljnog sterola, ergosterola. Vitamin D3 i D2 imaju istovjetna biološka djelovanja. Vitamin D je topiv u mastima i ključan u brojnim tjelesnim funkcijama. Između ostalog, pomaže tijelu da apsorbira mineral kalcij, koji igra važnu ulogu u tvorbi i održavanju jakih kostiju. Ovaj vitamin također osigurava normalno funkcioniranje mozga, smanjuje upalne procese, daje snagu mišićima, potiče imunitet i štiti od dijabetesa. Znakovi manjka vitamina D uključuju sklonost prehladi, brzo umaranje, krhkost zubiju i kostiju, depresiju i anksioznost.
VITAMIN D
Stvaranje imuniteta je sposobnost organizma da se obrani od raznih bolesti, infekcija i zaraza. Iako svatko od nas ima određeni imunitet, netko jači, netko slabiji, važno ga je dodatno pojačati, odnosno povremeno aktivirati, pogotovo u određenom godišnjem dobu.
Za održavanje jakog imuniteta važan je adekvatan unos svih sastojaka hrane – makro- i mikronutrijenata. Općenito, oslabljeni imunitet povezuje se s nedostatkom nekog nutrijenta.
Nekoliko je hranjivih tvari za koje postoje znanstvene tvrdnje za koje je dokazano da utječu na imunološki sustav, a to su: vitamin C, vitamin B6, vitamin B12, cink, vitamin A, vitamin D, željezo, folat, selen. Svi navedeni nutrijenti imaju zdravstvenu tvrdnju od EFSE-a (Europska agencija za sigurnost hrane)da pridonose normalnoj funkciji imunosnog sustava.
Jesen i zima razdoblja su kad velik postotak građana nema dovoljno jednog od najvažnijeg vitamina za podizanje imuniteta – vitamina D kojeg koža sintetizira iz kolesterola kad je izložena sunčevom ultraljubičastom zračenju.
Naziv vitamin D obuhvaća skupinu od sedam vitamina, koji se međusobno razlikuju po strukturi. Dva najvažnija predstavnika su: kolekalciferol – vitamin D3 koji je životinjskog podrijetla i nastaje iz kolesterola, te ergokalciferol – vitamin D2 koji se dobiva ultraljubičastim zračenjem iz biljnog sterola, ergosterola. Vitamin D3 i D2 imaju istovjetna biološka djelovanja.
Vitamin D je topiv u mastima i ključan u brojnim tjelesnim funkcijama. Između ostalog, pomaže tijelu da apsorbira mineral kalcij, koji igra važnu ulogu u tvorbi i održavanju jakih kostiju. Ovaj vitamin također osigurava normalno funkcioniranje mozga, smanjuje upalne procese, daje snagu mišićima, potiče imunitet i štiti od dijabetesa. Znakovi manjka vitamina D uključuju sklonost prehladi, brzo umaranje, krhkost zubiju i kostiju, depresiju i anksioznost.
Trenutno u svijetu vlada pandemija hipovitaminoze D, jer preko milijardu ljudi ima deficit upravo ovog vitamina.
Hrana nije najbolji izvor ovog vitamina, ali možete zadovoljiti dio dnevnih potreba tako da na meniju imate masnu ribu kao što su losos, tuna i skuša, kao i ulje od riblje jetre.
Koji su faktori rizika za manjak vitamina D?
- Život na visokim geografskim širinama iznad 50 stupnjeva – što smo bliže sjeveru, to su jesenski i zimski dani kraći, a opskrba sunčevom svjetlošću otežanija
- Život na zagađenom području – onečišćenje upija dio sunčevog zračenja i ograničava količinu koja dopire do kože
- Provođenje previše vremena u zatvorenom
- Korištenje velikih količina kreme za sunčanje, koja sprečava prodor sunčevog zračenja do kože
- Tamnija koža – tamnoputima treba duže izlaganje suncu da bi im ono potaknulo proizvodnju vitamina D
- Prehrana s premalo namirnica koje sadrže vitamin D
- Pretilost – čini se da previše masnog tkiva ometa apsorpciju vitamina D
- Crohnova bolest smanjuje sposobnost crijeva da apsorbiraju vitamin D
- Poodmakla dob
- Trudnoća ili dojenje.
Koliko je vitamina D premalo?
Do manjka ovog vitamina dolazi ako se ne izlažete suncu dovoljno ili vaš organizam ne uspijeva apsorbirati vitamin D koji proizvede uz pomoć sunca ili unese hranom. Tko ima simptome manjka ovog vitamina može vrlo lako potvrditi ili opovrgnuti svoje sumnje testiranjem krvi. Manje od 12 nanograma po mililitru (ng/mL) krvi označava manjak vitamina D. U opasnosti ste od manjka ako imate između 12 i 20 ng/mL krvi. Kritično visoka razina vitamina D koja uzrokuje štetu po zdravlje, iznosi 60 ng/mL.
Adekvatna koncentracija vitamina D u krvi iznosi 75 – 125 nmol/L , ukoliko je :
- vitamina D < 30 nmol/L < 10 ng/mL govorimo o teškom nedostatku vitamina D
- vitamina D < 50 nmol/L < 20 ng/mL govorimo o nedostatku (defi citu) vitamina D
- vitamina D < 75 nmol/L < govorimo o manjku (insufi cijenciji) vitamina D
Liječenje manjka vitamina D
Tri su načina povisivanja nivoa vitamina D, te nam mogu poslužiti i u svrhu prevencije razvoja manjka ovog vitamina.
- Uzimanje dodatka prehrani s vitaminom D
Za većinu odraslih preporučena dnevna doza je 600 IU (međunarodnih jedinica), a za starije od 70 godina 800 IU. Djeci do 12 mjeseci dovoljno je 400 IU. Prema novim preporukama, maksimalna podnošljiva dnevna doza za odrasle iznosi 4000 IU.
- Prehrana bogata vitaminom D
Hrana nije najbolji izvor ovog vitamina, ali možete zadovoljiti dio dnevnih potreba tako da na meniju imate masnu ribu kao što su losos, tuna i skuša, kao i ulje od riblje jetre.
Govedina, neki sirevi i žumanjak jajeta sadrže manje količine vitamina D.
- Povećano izlaganje prirodnom svjetlu
Kad god vremenske okolnosti dopuštaju, boravite barem pola sata na otvorenom, najbolje između 11 i 13 sati. Ako imate svijetlu put ili ste imali rak kože, posavjetujte se s liječnikom i odvagnite rizike od izlaganja suncu naspram rizika od nedostatka vitamina D.
Količine vitamina D mogu se izražavati i u mikrogramima. Jedan mikrogram odgovara 20 međunarodnih jedinica (IU). Tako je 400 IU jednako 20 mikrograma.