Kardiološki pregled - popis pregleda

Kardiološki pregled je pregled subspecijaliste koji na osnovu anamneze, kliničkog pregleda, EKG-a i drugih ciljanih dijagnostičkih pretraga postavlja dijagnozu bolesti i propisuje terapiju.

Što je kardiološki pregled?

Kardiološki pregled je pregled subspecijalista koji na osnovu anamneze, kliničkog pregleda, EKG-a  i drugih ciljanih dijagnostičkih pretraga postavlja dijagnozu bolesti i propisuje terapiju.

Kada je potrebno obaviti pregled kardiologa?

Pregled kardiologa je potreban ukoliko osjećate subjektivne tegobe kao bol u prsima, zaduhu u mirovanju ili kod napora, intoleranciju napora, ubrzan, nepravilan rad ili osjećaj lupanja srca, povišen ili sniženi krvni tlak, opću nestabilnost, omaglice ili nesvjestice. Kardiološki pregled također je potreban i kod auskultatornog nalaza šuma na srcu, abnormalnog EKG nalaza te potrebitih kardioloških kontrola kod već ranije dijagnosticiranih bolesti srca.

Kako izgleda kardiološki pregled?

Pregled kardiologa se sastoji od:

  • uzimanja anamneze
  • kliničkog pregleda
  • EKG (ukoliko se naručite na uslugu pregled kardiologa s EKG-om)

EKG, pregled kardiologa

Po potrebi, može se ordinirati dodatna neinvazivna kardiološka obrada Transtorakalnog (TEE) i Transezofagusnog (TEE) ultrazvuka srca, ergometrija (test opeterećenja na pokretnom tepihu), scintigrafija miokrada kao i eventualno potrebita invazivna kardiološka dijagnostika (koronarna arteriografija).


Q&A o zdravlju srca i srčanim bolestima; kada je potreban pregled kardiologa?

  • Koliko su bolesti srca zastupljene i Hrvatskoj? I koje su najčešće?

Kardiovaskularne bolesti su među vodećim uzrocima smrtnosti u Hrvatskoj. Od njih je na primjer 2018. godine umrlo oko 23.000 osoba, odnosno 45% ukupno umrlih. To nas u Europi svrstava među zemlje koje imaju srednje visoke stope smrtnosti (314 umrlih na 100000 stanovnika), Vodeća među KV bolestima je ishemijska bolest srca sa udjelom od oko 20% u ukupno umrlima, zatim hipertenzivna bolest srca sa udjelom od 4.3% ukupno umrlih

  • Kako očuvati zdravlje srca?

Zdravlje srca se najbolje čuva prevencijom od KV bolesti. Na primjer smjernice ESC dijele pacijente u niski, srednji, visoki i vrlo visoki desetogodišnji rizik od smrtonosnog kardiovaskularnog događaja. Kako bi odredili rizik za svakog pacijenta potrebni su nam dob, spol, ukupni kolesterol, vrijednosti arterijskog tlaka te pušački status. Uspješnom identifikacijom visokorizičnih pacijenata te djelovanjem na navedene čimbenike rizika može se značajno reducirati KV rizik

  • Što je posebno štetno za zdravlje srca?

Posebno je štetna kombinacija, odnosno prisustvo svih navedenih čimbenika rizika (vidi pod 2)  u istom pacijentu. Od pojedinačnih faktora rizika najštetniji je visoki krvni tlak.

  • Postoje li neka “zlatna pravila” kojih bismo se trebali pridržavati?

Prema WHO „zlatna pravila“ odnosno preporuke definiraju se  kao prestanak pušenja, održavanje normalne tjelesne težine (BMI do 25), održavanje normalne fizičke aktivnosti (npr svakodnevno žustrije- brzo hodanje po 30 tak minuta), zdrava prehrana (redukcija unosa masnoća na ukupno 30% svih kalorija, svakodnevni unos oko 400 grama voća i povrća, redukcija unosa soli na manje od 5 grama dnevno), održavanje normalnih vijednoti krvnog tlaka do max 140/90 mmhg, a u visokorizičnih pacijenata i do 130/80mmhg

  • Što piti i jesti kako bismo doprinijeli zdravlju kardiovaskularnog sustava?

Kao prvo ukupni unos kalorija treba biti prilagođen održavanju idealne tjelesne težine, dakle izbjegavanja prekomjernog unosa koji bi vodio ka  pretilosti. ESC smjernice za prevenciju KV bolesti potiču konzumaciju voća i povrća (oko 400 mg dnevno), povećani unos cjelovitih žitarica, orašastih plodova te ribe (pogotovo plave morske ribe tipa srdele, skuše,tune) 1-2x tjedno, Istovremeno se treba na najmanju moguću mjeru smanjiti unos namirnica bogatih zasićenim masnim kiselinama i kolesterolom (grickalice, pržena hrana, mesnih prerađevina, mliječnih punomasnih proizvoda, i sl). Hranu se isto tako preporuča raditi na biljnom ulju.

  • Kako znati da nešto nije u redu sa srcem? Treba li ići na neke redovne kontrole?

Asimptomatski pacijenti, bez poznate kardiovaskularne bolesti a stariji od 40 godina bi obavezno trebali imati procjenu desetogodišnjeg kardiovaskularnog rizika kod svog liječnika opće prakse ili kardiologa. Procjenom rizika mogu se na vrijeme detektirati pacijenti sa visokim KV rizikom u kojih je i benefit primjenom odgovarajuće terapije najveći.

 

prim. mr. sc. Ivan Sokol
dr. med., FESC, spec. interne medicine, subspecijalist kardiologije
prim. mr. sc. Ivan Sokol
Hrvoje Ružić
dr. med., spec. interne medicine, subspecijalist kardiologije
Hrvoje Ružić
Prof. prim. dr. sc. Roman Urek
dr. med. FESC, liječnik specijalist internist, subspecijalist kardiolog.
Prof. prim. dr. sc. Roman Urek
Sanda Sokol Tomić
dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist kardiologije
Sanda Sokol Tomić
Moni Trinki
dr.med., specijalist interne medicine
Moni Trinki
Maro Dragičević
dr.med., specijalist kardiologije
Maro Dragičević
prim. dr. sc. Rada Šarac,
dr. med., spec. interne medicine i uže spec. kardiologije
prim. dr. sc. Rada Šarac,
Ponijeti dosadašnju medicinsku dokumentaciju.
Za sve informacije o pregledima i narudžbama, obratite nam se s povjerenjem
Prijavite se na naš newsletter i primajte najnovije vijesti o zdravlju!