Glavobolja

Glava je dio tijela koji najčešće boli te je česti razlog posjete liječniku. 70 do 80% populacije, bilo muške ili ženske, doživilo je glavobolju. Pedeset posto ljudi pati od glavobolje barem jednom na mjesec, 15% barem jednom tjedno, a čak 5% svakodnevno.

Glavobolja se odnosi na bol u glavi, dok se bolovi u licu, čeljusti, grlu ili vratu svrstavaju zasebno. Izvor glavobolje mogu biti brojne strukture inervirane od strane moždanih živaca i korjenova vratnih živaca. Strukture koje su osjetljive na bol su oči, uši, paranazalni sinusi, velike arterije unutar i izvan glave, tvrda moždana ovojnica, pokosnica lubanje, koža, mišići glave, vratna kralješnica. Za glavobolju se kaže, osim iznimno, da je simptom bez znakova. Neurološki pregled tijekom glavobolje uglavnom je uredan i ne otkriva puno korisnih informacija.

Kada je prisutna glavobolja, iznimno je važno odrediti kvalitetu boli; njezin intenzitet, lokalizaciju, vremenski profil, simptome koji se pojavljuju s glavoboljom, klinički tijek glavobolje, stanja koja utječu na pojavu, pojačanje ili smanjenje bolova. Iako najčešće bezopasna, može signalizirati po život opasna stanja. Dijagnoza glavobolje se najčešće postavlja klinički, a pomoću brojnih dostupnih testova i pretraga isključujemo neke druge ozbiljnije bolesti ili poremećaje koji mogu biti uzrok glavobolji.
cnp2hru
Glavobolje dijelimo na primarne i sekundarne.
Primarne glavobolje predstavljaju zasebne bolesti uzrokovane pojačanom aktivnošću, problemima ili preosjetljivošću stuktura u glavi osjetljivih na bol, kao što su krvne žile, mišići i živci, te promjenama kemijske aktivnosti u mozgu. Česte primarne glavobolje uključuju migrensku glavobolju, cluster glavobolju i tenzijsku glavobolju.
Sekundarne glavobolje su one koje se javljaju kao simptom neke druge bolesti ili stanja koje stimulira živce koji prenose bol. Brojna stanja mogu uzrokovati sekundarne glavobolje, od alkoholnog mamurluka do tumora mozga. Neka od češćih su također glavobolje uzrokovnane hladnoćom, potres mozga, dehidracija, glaukom, gripa, pretjerana upotreba analgetika, napadaj panike, krvni ugrušci, moždani udar…

S obzirom da glavobolja može biti simptom ozbiljnog poremećaja, izuzetno je važno potražiti pomoć i savijet liječnika ukoliko se glavobolja pogoršava, intenzivnija je od uobičajene glavobolje, praćena je neurološkim ispadom, konfuzijom, osjetnim promjenama, ili visokom temperaturom.

U liječenju primarnih glavobolja najčešće se preporučuje primjena analgetika – lijekova protiv boli i odmor. Samozbrinjavanje je važan, ako ne i ključan segment u borbi s glavoboljom. Nekoliko savjeta koji se mogu svakodnevno slijediti su: grijanje ili hlađenje bolnog područja (izbjegavati ekstremne temperatura), izbjegavanje stresnih situacija i razvijanje učinkovitih metoda za borbu protiv stresa, redovita, raznolika i zdrava prehrana, održavanje stabilnih vrijednosti šećera u krvi, redovita tjelovježba, adekvatna hidracija, dovoljno odmora i sna.

 

PITAJ LIJEČNIKA

Niste pronašli odgovor na pitanje koje vas zanima? Ovdje upišite svoje pitanje i naši liječnici će vam odgovoriti u najbržem mogućem roku.
POŠALJITE PITANJE