Jačanje imuniteta

Kakve su preporuke nutricionista vezane uz poboljšanje rada imunološkog sustava i načina prehrane? Je li moguće jačanje imuniteta?

Imunološki sustav je sustav organa koji štiti organizam od napada stranih mikroorganizama (virusa, bakterija, gljivica i parazita), njihovih kemijskih supstanci (toksina), kao i vlastitih izmijenjenih (npr. tumorske) i istrošenih stanica. Imunološki sustav se sastoji od organa razmještenih po čitavom tijelu i stanica koje sudjeluju u imunološkim reakcijama, koje mogu migrirati po čitavom tijelu. Organi imunološkog sustava su koštana srž, timus i limfni čvorovi. Razlikujemo dvije vrste imunosti:

  • Nespecifična, prirođena imunost
  • Specifična, stečena imunost, koja može biti stečena aktivno ili pasivno, te stečena umjetnim ili prirodnim putem:
 Prirodno stečena imunost:
  • pasivno – npr. antitijela majke koje novorođenče dobije majčinim mlijekom
  • aktivno – npr. antitijela koja imunološki sustav proizvede i koja ostaju u tijelu nakon infekcije
 Umjetno stečena imunost:
  • pasivno – npr. unos gotovih proizvedenih antitijela, kako bi se spriječila infekcija ili trovanje (profilaksa – zmijski ujed, tetanus, bjesnoća)
  • aktivno – npr. imunizacija (cijepljenje)
Prirođena imunost čini prvu liniju obrane organizma, postoji prije kontakta sa uzročnicima bolesti i reagira na isti način prema svakom štetnom agensu. Stečena imunost se razvija u kontaktu sa uzročnicima bolesti, ne postoji prije prvog kontakta i potrebni su dani, tjedni ili mjeseci da bi se razvila. Ove dvije vrste imunosti ne djeluju odvojeno jedna od druge, već se međusobno nadopunjavaju. Uz pomoć određenih namirnica u kojima se nalaze antioksidansi se može ojačati imunitet.
Antioksidansi su iznimno važni za naše tijelo te održavanje njihove optimalne razine vrlo važno za jačanje imuniteta. To su tvari ili nutrijenti koji se nalaze u hrani, a koji mogu spriječiti ili usporiti oksidativnu štetu na tijelu. Antioksidansi u našem tijelu djeluju kao čistači slobodnih radikala čime sprječavaju ili popravljaju već nanesenu štetu tako što blokiraju put slobodnim radikalima. Oni su dio vitamina, minerala i drugih hranjivih tvari a nalazimo ih u raznim prehrambenim namirnicama. U antioksidanse ubrajamo vitamine A, C i E, koenzim Q10, selen i cink, karotenoide, (beta-karoten, likopen, lutein, astaksantin), polifenole, ginko biloba, silymarin, glutation, L-cistein, L-karnitin, melatonin, pycnogenol i allium sativum.  Njihov je značaj u prehrani jako važan jer spješno djeluju u borbi protiv srčanih bolesti, dijabetesa, mrene, artritisa, Alzheimerove bolesti pa čak i tumora i dr.. Najjednostavniji put dobivanja potrebne količine antioksidansa  je prehrana s namirnicama bogatim antioksidansima ili pak konzumiranje antioksidansa u vidu raznih pripravaka kojima je moguće nadomjestiti štetu nastalu oslobađanjem slobodnih radikala.

Namirnice važne za jačanje imuniteta:

  • Grah– riječ je o mahunarki s izuzetnim antioksidacijskim svojstvima.
  • Mrkva – redovita konzumacija smanjuje rizik od srčanog udara za 60%, a beta karoten poznat je i kao pomagač u prevenciji raka – jak je antioksidant koji ne može izliječiti nastale tumore, ali uvelike reducira njihov nastanak. S uzimanjem bi trebali pripaziti jedino dijabetičari kojima se ne preporuča unos bez konzultacije s liječnikom.
  • Borovnice–  riječ je o voću najbogatijem antioksidansima stoga je njegova primjena sve raširenija, od upotrebe u voćnim sokovima do raznih kozmetičkih preparata.
  • Brusnica– najčešće nam je najbolji saveznik kod upale mokraćnih puteva jer sprječava vezanje bakterija za stjenke mokraćnog sustava te djeluje antioksidacijski i antiadhezivno. Jednostavnije rečeno, posjeduje terapeutsko djelovanje na različite upale i infekcije.  Plod brusnice je posebno bogat različitim zaštitnim tvarima poput bioflavonoida koji imaju snažno antioksidativno djelovanje čime se smanjuje rizik od kancerogenih oboljenja te preveniraju kardiovaskularne bolesti.
  • Artičoka – štiti našu jetru od toksina, potiče lučenje žuči te smanjuje postotak kolesterola u krvi.
  • Malina i kupina  – jako su bogate antioksidansima.
  • Šljiva – jača srce i imunitet , regulira probavu i smanjuje loš kolesterol u krvi. Odličan je izvor vitamina C i antioksidansa.
U skupinu jakih prehrambenih antioksidansa koji pridonose jačanju imuniteta, nalaze se još: jagoda, luk, brokula, crno grožđe, maslinovo ulje, ružičasti grejpfrut, mrkva, bundeva, lubenica, kakao, agrumi, crveni kupus, paprika, kelj pupčar, špinat, đumbir, crvena repa, orah, lješnjak, sjemenke suncokreta. Namirnica bogatih antiosidansima ima jako puno, te ih možemo svi uvrstiti u svakodnevnu prehranu.

Što se preporuča za oporavak imunološkog sistema kad se već jave simptomi koji ukazuju na pad imuniteta?

Zdrav imunološki sustav ključ je za zaštitu organizma i prevenciju bolesti. POLISAHARID BETA (1,3/1,6)- glukan dobiven iz kvaščevih gljivica djeluje kao imunomodulator i posebno se preporučuje kod infekcija (virusi i prehlade), te kod osoba s oslabljenom  otpornošću.
BETA GLUKAN  potpomaže djelovanje imunološkog sustava čime pridonosi bržem i učinkovitijem otlanjanju bakterijskih i virusnih infekcija, te bržem oporavku nakon teških i iscrpljujućih bolesti. Pogodan je kako za djecu i odrasle, tako i za starije osobe kojima je organizam oslabljen, te posebno sportašima i osobama koje su podvrgnute kemoterapijama i zračenju– ovisno o tome se vrši i doziranje Njegova djelotvornost klinički je dokazana:
  1. Značajno aktivira imunološke stanice
  2. Stvara veću otpornost prema infekcijama i virusima
  3. Dovodi do više razine energije i boljeg raspoloženja
  4. Dovodi do boljeg općeg stanja
Beta glukan pomaže tijelu da iskoristi svoje prirodne mehanizme kod:
  1. Nedostatka energije i kroničnog umora
  2. Veće izloženosti štetnim radikalima poput kemoterapije i radioterapije
  3. Intenzivnog vježbanja
  4. Čestog oboljevanja od bakterijskih i virusnih infekcija
Potpuno je netoksičan, ne izaziva alergiju i nuspojave i ima trenutačno djelovanje.

Na što paziti kod djece, ali i odraslih?

Zima je obično razdoblje u kojem su ljudi više podložni bolestima nego u drugim dijelovima godine. Zimsko razdoblje nam uglavnom donosi virusna oboljenja, tako da organizam trebamo dobro pripremiti. Jako je bitno izbjegavanje posjeta bolesnim osobama. Sva djeca, posebice manja djeca su su često prenosioci virusnih oboljenja, jer još nemaju formiran svoj imunitet.
Jako važna njihova prevencija je pranje ruku i što veći boravak na svježem zraku. Za sve odrasle, kao i za djecu, jako je važno u vrijeme viroza, izbjegavati kontakte sa zaraženim osobama, boraviti što više na svježem zraku i određenim namirnicama ojačati imunitet. Za kronične bolesnike i starije osobe, u vrijeme gripe se svakako dobro cijepiti.
Za više informacija o pravilnoj prehrani, izradi individualnog plana prehrane, rezervirajte svoj termin kod magistre Mirele Marić:

PITAJ LIJEČNIKA

Niste pronašli odgovor na pitanje koje vas zanima? Ovdje upišite svoje pitanje i naši liječnici će vam odgovoriti u najbržem mogućem roku.
POŠALJITE PITANJE