Moždani udar – simptomi, rizici i prevencija

Moždani udar je drugi vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj, uz Europu i svijet. U 2020. godini od moždanog udara umrlo je 4.950 ljudi, što čini 8,7% svih smrtnih slučajeva. No, gledamo li spol, moždani udar kod muškaraca zauzima treće mjesto nakon ishemijske bolesti srca i Covid-19, isto kao i žena, ali nakon ishemijske bolesti srca i visokog krvnog tlaka. Od moždanog udara umrlo je 2.120 muškaraca (7,5% svih muškaraca) i 2.830 žena (9,8% svih žena). Saznajte više o prevenciji, faktorima rizika i liječenju.

Prepoznajte na vrijeme simptome moždanog udara

Prepoznati simptome moždanog udara na vrijeme Kako bismo povećali prevenciju i svijest o ovom neurološkom poremećaju, 21. lipnja obilježavamo Hrvatski dan borbe protiv moždanog udara, po uzoru na Svjetski dan u listopadu. U razvijenim zemljama moždani udar je treći vodeći uzrok smrti nakon koronarne bolesti srca i malignih bolesti. Na ljestvici uzroka smrti, moždani udar zauzima drugo mjesto i gotovo je najveća zdravstvena prijetnja u Hrvatskoj.

Moždani udar je drugi vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj, uz Europu i svijet. U 2020. godini od moždanog udara umrlo je 4.950 ljudi, što čini 8,7% svih smrtnih slučajeva. No, gledamo li spol, moždani udar kod muškaraca zauzima treće mjesto nakon ishemijske bolesti srca i Covid-19, isto kao i žena, ali nakon ishemijske bolesti srca i visokog krvnog tlaka. Od moždanog udara umrlo je 2.120 muškaraca (7,5% svih muškaraca) i 2.830 žena (9,8% svih žena).

Što je moždani udar i kako nastaje?

Moždani udar je iznenadni neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem u cirkulaciji mozga, što rezultira nedovoljnom opskrbom kisikom i hranjivim tvarima u određenim dijelovima mozga. Nedostatak kisika i hranjivih tvari može dovesti do oštećenja i smrti živčanih stanica u zahvaćenim dijelovima mozga, što se manifestira kao oštećenje funkcija koje kontroliraju ti dijelovi mozga. Moždani udar može uzrokovati krvni ugrušak koji blokira arteriju i ometa protok krvi kroz nju (ishemični moždani udar) ili krvna žila koja puca i curi krv u okolno tkivo (hemoragični moždani udar).

Oko 85% moždanih udara je ishemijsko. Mogu biti posljedica stvaranja ugruška u oštećenoj arteriji koja opskrbljuje mozak krvlju (tromboza) ili kidanja ugruška koji je nastao na drugom mjestu (na primjer, oboljeli srčani zalistak ili fibrilacija atrija – fibrilacija atrija). embolija). Oko 15% moždanih udara je hemoragično. Ako se krv iz oštećene žile upumpava u mozak, radi se o intracerebralnom hematomu, a ako se krv upumpava u likvor, radi se o subarahnoidnom krvarenju nakon rupture aneurizme (izbočenje stijenke žile, najčešće urođeno) . Najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu je ateroskleroza, koja uzrokuje stvaranje naslaga masti, ljepila, kalcija i drugih tvari u stijenkama krvnih žila, koje se mogu suziti i oslabiti.

Najčešći simptomi moždanog udara

Simptomi moždanog udara ovise o području koje opskrbljuje zahvaćene krvne žile, a najčešći su:

  1. Utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruku ili nogu, posebno na jednoj strani tijela
  2. Poremećaji govora: poteškoće u izgovoru i razumijevanju riječi, potpuna nemogućnost izgovora i/ili poteškoće u govoru ili potpuno nerazumijevanje
  3. Iznenadno zamućenje ili gubitak vida, osobito na jednom oku ili polovici vidnog polja
  4. Iznenadna jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka
  5. Gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezan s drugim simptomima
  6. omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi, povezani s drugim simptomima

TIA – tranzitorni ishemijski atak

Određenom broju moždanim udarima prethode znakovi upozorenja – prolazni simptomi koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali su značajno kraćeg trajanja i povlače se nakon kratkog vremena, a nazivaju se prolaznim (tranzitnim) ishemijskim napadima (TIA). Ljudi koji su imali TIA-u imaju značajno veći rizik od moždanog udara. Svaka TIA zahtijeva detaljnu neurološku obradu. TIA ne ostavlja neurološki deficit, a obično traje od 5 do 20 minuta, ali može trajati i do 24 sata. Kratkotrajni gubitak vida (amaurosis fugax) može trajati od nekoliko sekundi do 60 minuta. Klinička slika TIA ovisi o zahvaćenom arterijskom području: u karotidnom bazenu najčešći simptomi su amaurosis fugax, homonimna hemianopsija, motorički i/ili senzorni poremećaji, poremećaji govora.

Moždani udar je hitno stanje koje zahtijeva hitno zbrinjavanje

Moždani udar je hitno stanje i zahtijeva hitan prijevoz i zbrinjavanje bolesnika u adekvatno opremljenoj zdravstvenoj ustanovi. Stoga je važno uočiti točno vrijeme nastanka simptoma moždanog udara i odmah nazvati hitnu medicinsku pomoć jer o tome ovisi i liječenje. Danas se primjenjuje specifična terapija za ishemijski moždani udar upotrebom lijekova koji mogu otopiti ugrušak koji je blokirao krvnu žilu. Na taj način moguće je ponovo uspostaviti krvotok i spriječiti odumiranje živčanih stanica. Ova terapija može se primijeniti unutar prva tri sata, a prema najnovijim podacima i do 4,5 sata od nastanka ishemijskog moždanog udara, te je rezervirana za manji broj bolesnika. Svi bolesnici s moždanim udarom trebaju se liječiti u posebno organiziranim neurološkim odjelima za zbrinjavanje moždanog udara, tzv. jedinicama za moždani udar.

Moždani udar povezan je s vrlo visokom stopom smrtnog ishoda, u dvije trećine bolesnika s preboljelim moždanim udarom zaostaje različit stupanj neurološkog deficita, a trećina bolesnika trajno je onesposobljena i potpuno je ovisna o tuđoj pomoći. Moždani udar je prvi uzrok invaliditeta, što ima velike posljedice za pojedinca, njegovu obitelj i društvo u cjelini. Najčešće posljedice moždanog udara su fizička i radna nesposobnost u mlađoj populaciji, tj. motorički deficit, te depresija, demencija i promjene ponašanja, tj. kognitivni poremećaji. Nakon završenog liječenja moždanog udara, bolesnici s preboljelim moždanim udarom trebaju započeti program rehabilitacije. Program rehabilitacije treba provoditi multidisciplinarni tim stručnjaka, rehabilitaciju je potrebno započeti što je prije moguće, a u program rehabilitacije treba uključiti i obitelj bolesnika. Na taj način postiže se najbolji mogući oporavak bolesnika nakon preboljelog moždanog udara.

Faktori rizika i što možemo učiniti da smanjimo rizik od moždanog udara?

Mnoge bolesti, stanja, okolnosti, životne navike i ponašanja dovode do nastanka moždanog udara, a nazivaju se faktori rizika za nastanak moždanog udara. Na neke faktore rizika, kao što su dob, spol i genetsko nasljeđe nije moguće utjecati, ali na mnoge faktore rizika moguće je djelovati i smanjiti njihov utjecaj na povećanje rizika nastanka moždanog udara. Dob je značajan faktor rizika za nastanak moždanog udara, starije osobe češće obolijevaju, no čak oko 46 % moždanih udara nastaje u najproduktivnijoj životnoj dobi, između 45. i 59. godine života, što čini moždani udar vrlo velikim zdravstveno-ekonomskim problemom.

Na većinu faktora rizika moždanog udara možemo utjecati sami – zdravim stilom života, promjenom prehrane i redovitom fizičkom aktivnošću i aktivnošću mozga

Ako uz redovitu fizičku aktivnost i zdravu prehranu, odlazimo na sistematske preglede kojima preveniramo ili kontroliramo bolest koja može imati kao posljedicu moždani udar, učinili smo puno da izbjegnemo jednu od najvećih zdravstvenih prijetnji – moždani udar.

Otkrivanjem, uklanjanjem i modificiranjem faktora rizika moguće je u značajnoj mjeri smanjiti učestalost moždanog udara.

Redovito mjerenje krvnog tlaka, vrijednosti šećera u krvi, vrijednosti svih frakcija kolesterola, te triglicerida, kao i procjena srčane funkcije, otkrivaju svladava li organizam uredno zahtjeve svakodnevnice.

Treba spomenuti i važnost prestanka pušenja, redovitu tjelesnu aktivnost, adekvatno nošenje sa stresom i vježbanje moždanih funkcija, tzv. brain fitness.

Redoviti sistematski pregledi, s posebnim osvrtom na stanje krvnih žila koje opskrbljuju mozak pomoću ultrazvučnog pregleda – primjenom doplerovog efekta, omogućuju procjenu moždane cirkulacije. Takav nalaz jasno pokazuje eventualno postojanje suženja krvne žile, zadebljanja stijenke, tzv. plaka, koji može biti i neravne površine, gdje mogu nastati mali ugrušci koji krvnom strujom mogu otploviti u male ogranke krvnih žila u mozgu i uzrokovati moždani udar. Ugrušci mogu nastati i kod srčanih smetnji, problema sa srčanim zaliscima ili kod treperenja srčanih pretklijetki, tzv. fibrilacije atrija, pa je svakako potrebna i obrada srca. Budući da se radi o neinvazivnim pretragama, osobama koje imaju jedan ili više faktora rizika preporučuje se da ih učine jednom godišnje. Da bi se smanjio rizik nastanka moždanog udara, potrebno je prekinuti s nezdravom prehranom koju čine: hrana koja obiluje zasićenim mastima i koncentriranim šećerima, jako zasoljena hrana, hrana bogata kolesterolom. Dobro je imati na umu slogan: Manje soli – više zdravlja, te nastojati smanjiti količinu soli u hrani jer previše soli podiže krvnih tlak i dovodi do oštećenja bubrega, što svakako treba izbjegavati.

Pravilna prehrana – mediteranska prehrana kao zlatni standard

Potrebno je prijeći na zdrav način prehrane u kojoj dominiraju nezasićene masti – ulja, pogotovo maslinovo ulje, mnogo voća i povrća, namirnice bogate neprobavljivim biljnim vlaknima, mnogo ribe, pogotovo plave ribe. Najzdraviji način prehrane je takozvana mediteranska prehrana, tj. tradicionalna prehrana na Mediteranu. Prošle godine mediteranska je prehrana s naše obale i otoka ušla u registar nematerijalne svjetske baštine UNESCO-a, što svakako dodatno promovira Hrvatsku kao značajnu turističku destinaciju. Rezultati velikih studija objavljeni u prestižnim časopisima pokazali su blagotvoran utjecaj mediteranske prehrane na smanjenje rizika nastanka srčanog i moždanog udara, a posljednja studija provedena na preko 750.000 ispitanika pokazala je da konzumacija voća i povrća smanjuje rizik nastanka moždanog udara za 36 %. Za poboljšanje pamćenja i koncentracije, posebno se naglašava važnost konzumiranja šumskog voća, orašastih plodova, tamne čokolade s preko 70 % kakaa te zelenog čaja.

Prestati pušiti i smanjiti konzumaciju alkoholnih pića

U cilju prevencije moždanog udara treba svakako prestati pušiti jer pušenje može i do šest puta povisiti rizik nastanka moždanog udara, a rizik raste s brojem popušenih cigareta. Srećom, već 5 godina nakon prestanka pušenja rizik se izjednačava s rizikom nepušača. Alkoholna pića treba konzumirati umjereno, preporučljivo je popiti čašu crnog vina dnevno. Prekomjernu tjelesnu težinu treba smanjiti jer je dokazano da je pretilost faktor rizika za nastanak moždanog udara, kao i tjelesna neaktivnost. Svakako je potrebno liječiti prateće bolesti: povišen krvni tlak, poremećaje srčanog ritma i ostale srčane bolesti, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi, značajno suženje karotidnih arterija. Važno je da se bolesnici točno pridržavaju uputa liječnika u liječenju navedenih bolesti i uzimaju sve propisane lijekove jer se adekvatnom kontrolom bolesti koje su faktori rizika za nastanak moždanog udara može u značajnoj mjeri smanjiti mogućnost njegovog nastanka.

Fizička aktivnost

Posljednjih godina jasno se pokazalo da redovita tjelesna aktivnost (naglasak na redovitim dnevnim aktivnostima) od oko 30 minuta dnevno može značajno smanjiti rizik od moždanog udara. Tjelesna aktivnost povećava količinu BDNF-a (brain derived neurotrophic factor), neuropeptida koji podržava bolju funkciju mozga i smanjuje rizik od depresije. Redovita tjelesna aktivnost održava zdrav rad srca i time pozitivno utječe na pravilno održavanje moždane cirkulacije. Što se tiče tjelesnog vježbanja, to nije u teretani, ali možete, poput hodanja, plivanja, plesa, samo da spomenemo neke aerobne vježbe koje su dobre za vaše tijelo. Ples je posebno važan jer slušanje glazbe i praćenje ritma glazbe pospješuje oslobađanje neurotransmitera i hormona odgovornih za dobro raspoloženje, udobnost i dobrobit.

Smanjiti stres

Treći „ključ“ zdravlja mozga je adekvatno nošenje sa stresom. Stres se ne može u potpunosti objektivizirati, neka situacija nekoj osobi može biti stresna, a drugu osobu može samo poticati na dodatnu aktivnost. No, svakako treba nastojati da naše reakcije na stres ne budu burne, da se previše ne „trošimo“ jer tako samo škodimo svom zdravlju, a u suštini ništa bitno ne možemo promijeniti. Preporučuju se metode opuštanja, slušanje glazbe, druženje s prijateljima, boravak u prirodi i slično. Svatko će sam izabrati ono što mu je najugodnije.

Kontinuirano vježbati mozak

Nikako ne smijemo pustiti mozak da se ulijeni, da se samo bavi rutinom i ne rješava nove zadatke. Da se to ne bi dogodilo, treba ga stalno vježbati dajući mu nove zadatke, kao što su, primjerice, rješavanje enigmatskih zadataka, križaljki, rebusa, sudoku križaljki, igranje šaha, bridža te stjecanje novih znanja, učenje novih jezika i sl. Što više novih zadataka dajemo našem mozgu, to će nas on bolje služiti, bez obzira na godine koje prolaze.

PITAJ LIJEČNIKA

Niste pronašli odgovor na pitanje koje vas zanima? Ovdje upišite svoje pitanje i naši liječnici će vam odgovoriti u najbržem mogućem roku.
POŠALJITE PITANJE