Parkinsonova bolest

Parkinsonova bolest pripada skupini stanja koje svrstavamo u poremećaje sustava za pokretanje, a nastaje zbog gubitka neurona koji luče dopamin. Gubitak neurona je najizraženiji u 'crnoj tvari' (supstanciji nigri), dijelu mozga koji luči dopamin. Dopamin 'upravlja' dijelovima mozga koji su odgovorni za izvođenje pokreta i koordinaciju.

Što je Parkinsonova bolest?

Parkinsonova bolest pripada skupini stanja koje svrstavamo u poremećaje sustava za pokretanje, a nastaje zbog gubitka neurona koji luče dopamin. Gubitak neurona je najizraženiji u ‘crnoj tvari’ (supstanciji nigri), dijelu mozga koji luči dopamin. Dopamin ‘upravlja’ dijelovima mozga koji su odgovorni za izvođenje pokreta i koordinaciju.  Parkinsonova bolest se javlja sporadično, najčešće između 40-te i 70-te godine života, a nakon 65. godine, otprilike 1% populacije je oboren  ovom bolešću. Njezin uzrok je za sada još nažalost nepoznat.

Parkinsonovu bolest karakteriziraju četiri glavna simptoma, a to su:

  • tremor ili drhtanje šaka, ruku, nogu, čeljusti i lica;
  • bradikinezija ili polaganost pri izvršavanju pokreta;
  • rigiditet ili ukočenost udova i trupa;
  • nestabilnost tijela ili poremećaj ravnoteže i koordinacije.

Parkinsonova bolest je kronični, progresivni poremećaj i njeno napredovanje bolesnicima stvara poteškoće u hodanju, govoru ili izvršavanju drugih jednostavnih zadataka. Rani simptomi bolesti su najčešće blagi i nastaju postepeno. Kada bolest uznapreduje, drhtanje ili tremor, koji zahvaća najveći dio oboljelih od Parkinsonove bolesti može ometati dnevne aktivnosti. Promjene koje nastaju rezultat su progresije bolesti, tj. smanjenog stvaranja dopamina u mozgu što onemogućuje normalnu kontrolu pokreta.

S obzirom da s vremenom promjene zahvaćaju i druge moždane regije, javljaju se i drugi, tzv. ne – motorni simptomi Parkinsonove bolesti. Ne – motorni simptomi uključuju depresiju i druge promjene raspoloženja, poremećaj osjeta mirisa, otežano gutanje, žvakanje i govor, probleme s mokrenjem ili konstipaciju, druge gastrointestinalne smetnje, kožne probleme, te ometanje sna.

Trenutno ne postoje laboratorijski niti krvni testovi koji dokazano pomažu u dijagnostici Parkinsonove bolesti. Stoga, dijagnoza se postavlja klinički, na temelju anamneze i kliničkog pregleda. Postavljanje točne dijagnoze može potrajati, a liječnici najčešće traže isključivanje drugih bolesti ili stanja pomoću metoda slikovnog prikaza i laboratorijske dijagnostike.

Zahvaljujući napretku medicine i tehnologije danas postoje brojne opcije u liječenju Parkinsonove bolesti. Za suzbijanje simptoma na raspolaganju imamo brojne lijekove, a sve se češće izvode i kirurški zahvati. Nikako ne smijemo zanemariti izrazito povoljan utjecaj redovite tjelovježbe i zdrave prehrane na poboljšanje kvalitete života naših bolesnika.

PITAJ LIJEČNIKA

Niste pronašli odgovor na pitanje koje vas zanima? Ovdje upišite svoje pitanje i naši liječnici će vam odgovoriti u najbržem mogućem roku.
POŠALJITE PITANJE