Probiotici

Tajna oporavka vašeg probavnog sustava leži u balansu između dobrih i loših bakterija u crijevima. Ako želite biti zdravi morate svakodnevno konzumirati hranu bogatu probioticima ili uzimati dodatke prehrani. Probiotici su, dakle, živi mikroorganizmi (tzv. "dobre" bakterije) koji primijenjeni u adekvatnoj količini imaju povoljne učinke na zdravlje domaćina.

Dobre bakterije u službi zdravlja

U našim crijevima se nalaze i korisne i štetne bakterije. Stručnjaci se slažu da bi omjer trebao biti približno 85% dobrih i 15% loših bakterija. Stanje u kojem je ovaj omjer poremećen nazivamo disbioza, a ona se javlja kada imamo previše određene vrste gljivica, kvasca ili bakterija koji na tijelo imaju negativan utjecaj. Konzumiranjem probiotičke hrane i probiotičkih dodataka prehrani pomažmo našem organizmu  da se taj omjer vrati u normalu. Nova istraživanja nam  pokazuju da pozitivan utjecaj probiotika seže puno dalje nego što se mislilo. Probiotici su ključni, ne samo za bolje zdravlje i jači imunološki sustav, nego i za oporavak probavnog trakta, mentalnog zdravlja i neuroloških poremećaja. Prvi i najzanemareniji razlog zašto je probavni trakt toliko važan za naše zdravlje leži u činjenici da se 80% našeg cijelog imunološkog sustava nalazi upravo u probavnom traktu.

Kao dodatak utjecaju na imunološki sustav, probavni trakt je drugi najveći dio našeg neurološkog sustava. Zovemo ga enterički živčani sustav i on se nalazi u našim crijevima. Zato ga zovu našim drugim mozgom!

 Naše dobre bakterije su također odgovorne i za:

·         Sintezu vitamina B12, butirata i vitamina K2
·         Izbacivanje loših bakterija, kvasaca i gljivica
·         Stvaranje enzima koji uništavaju štetne bakterije
·         Stimulaciju izlučivanja imunoglobulina A (iga) i regulatornih T-stanica

Probiotici se nalaze u nama od samog trenutka našeg rođenja. Kada se dijete, za vrijeme poroda, nalazi u porođajnom kanalu majke tada je po prvi put izloženo bakterijama majke. Ovim događajem započinje cijeli niz procesa unutar djetetovog gastrointestinalnog trakta koji tada počinje proizvodnju dobrih bakterija.

Gastrointestinalni sustav predstavlja jedan složeni sustav u kojem se dakle uspostavlja ravnoteža između domaćina i crijevne mikroflore koju čine fakultativni i obvezatni anaerobi.
Otprilike 95% crijevne bakterijske populacije kod ljudi čine obvezatni anaerobi poput Bifidobacterium, Clostridium, Eubacterium, Fusobacterium, Peptococcus, Peptostreptococcus i Bacteroides, dok 1-10% crijevne populacije čine fakultativni anaerobi poput Lactobacillus, Escherichia coli, Klebsiella, Streptococcus, Staphylococcus i Bacillus.
Aerobni mikroorganizmi nisu prisutni kod zdravih osoba s iznimkom Psedomonasa koji je prisutan u vrlo maloj količini. Većina bakterija je prisutna u debelom crijevu s bakterijskom koncentacijom od 10 na jedanaestu do 10 na dvanaestu CFU (engl.colony-forming units) na mililitar.
Crijevna mikroflora je važna za sazrijevanje imunološkog sustava, razvoj normalne crijevne morfologije, održavanje kroničnog i imunološki posredovanog upalnog odgovora, održavanje funkcije crijevne sluznice, obranu od alergena te pomaže u prevenciji od pričvršćivanja patogenih mikroorganizama.

Probiotici pomažu u uspostavljanju ravnoteže (između tzv. “dobrih i loših” bakterija) u našim crijevima, jer mikroflora može postati poremećena uslijed bolesti, stresa, starenja, uzimanja antibiotika ili drugih lijekova, izlaganja toksinima, prekomjernoj konzumaciji alkohola, te čak i kod korištenja antibakterijskih sapuna. Probiotičke vrste kompetitivno inhibiraju stvaranje toksičnih supstancija i rast manje poželjnih vrsta natječući se za prostor i hranu. Dosadašnja znanstvena istraživanja upućuju da probiotici ne mogu zamijeniti uništenu prirodnu tjelesnu floru, međutim kao privremene kolonije mogu pomoći organizmu obavljajući iste funkcije kao prirodna flora, dajući prirodnoj flori dovoljno vremena da se oporavi. Probiotičke vrste se potom ubrzano zamjenjuju prirodno nastalom crijevnom florom.

Najčešće korišteni probiotici su različite vrste roda Bifidobacterium (normalni stanovnici debelog crijeva, izolirano 30 vrsta) i Lactobacillus (normalni stanovnici crijeva i vagine, izolirano 56 vrsta) poput:

·         Bifidobacterium bifidum
·         Bifidobacterium breve
·         Bifidobacterium infantis
·         Bifidobacterium longum
·         Lactobacillus acidophilus
·         Lactobacillus casei
·         Lactobacillus plantarum
·         Lactobacillus reuteri
·         Lactobacillus rhamnosus
·         Lactobacillus GG

Ostale vrste: Lactococcus, Saccharomyces (probiotički kvasac), Enterococcus. Jogurt-bakterije, ali bez probiotičkog učinka:

·         Lactobacillus bulgaricus
·         Streptococcus thermophilus

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije  probiotici imaju povoljan učinak kod proljeva, konstipacije, alergija, karcinoma, infekcija mokraćnog sustava te drugih stanja i bolesti, kao što su: intolerancija laktoze, prevencija karcinoma kolona, sniženje kolesterola, sniženje krvnog tlaka, poboljšavanje imunoloških funkcije, prevencija i liječenje proljeva, smanjenje upale, povoljan učinak kod iritabilnoga kolona, prevencija rasta štetnih bakterija kod stresa
Bakterije mliječne kiseline se dugo vremena koriste u prehrambenoj industriji, zbog sposobnosti pretvaranja šećera (uključujući laktozu) i drugih ugljikohidrata u mliječnu kiselinu. Omogućuju ne samo proces fermentacije već i prezervaciju hrane, snižavajući PH i onemogućavajući bakterijski rast.

Bakterije mliječne kiseline se koriste u tradicionalnoj pripremi jogurta, kefira, sira, kobasica i kiselog kupusa, stoga su ove fermentirane namirnice vrijedni izvori ovih bakterija iako često nemaju dokazani probiotički učinak. Danas na tržištu postoji paleta probiotičkih pripravka (bakterije u suhom smrznutom obliku) u obliku prašaka, kapsula, tableta te u tekućem obliku. Smatra se da su kapsule učinkovitije od tableta jer bolje štite bakterije od želučane kiseline.
Većina probiotičkih pripravaka sadrži otprilike 10 na devetu (=1 000 000 000) bakterija na gram, označeno kao 10 na devetu CFU / gr ili ml. U svakom proizvodu bez obzira na proizvođača postoji uputa o preporučenoj količini dnevno (u slučaju tableta ili kapsula obično 1x dnevno), iako za sada ne postoje podaci o rizicima u slučaju predoziranja.
Mnogo važnija je kvaliteta od kvantitete bakterija, jer one moraju preživjeti djelovanje želučane i žučnih kiselina te alkalni sadržaj u dvanaesniku kako bi do crijeva stigle žive i bile učinkovite. Probiotike je potrebno uzimati najmanje 5 puta tjedno kako bi se održao njihov učinak na crijevnu mikrofloru.

7 najgorih ubojica probiotika:

·         Antibiotici
·         Šećer
·         Voda iz slavine (SAD)
·         GMO hrana
·         Žitarice
·         Emocionalni stres
·         Kemikalije i lijekovi

Dokazano je da prednosti probiotika uključuju:

·         Jačanje imunološkog sustava
·         Prevencija i liječenje infekcija urinarnog trakta
·         Poboljšanje probavne funkcije
·         Liječenje crijevnih upala kao što je SIC4
·         Prevencija i kontrola ekcema u djece
·         Borba protiv hranom prenosivih bolesti
·         Smanjuju prehlade i gripe
·         Smanjuju posljedice pretjerane upotrebe antibiotika
·         Liječe bubrežne kamence
·         Sprječavaju karijes i bolesti desnih
·         Liječe kolitis i Chronovu bolest
·         Bore se protiv bakterija otpornih na antibiotike
·         Liječe bolesti jetre
·         Bore se protiv raka
·         Kontroliraju autizam
·         Smanjuju kolesterol
·         Bore se protiv bakterija koje uzrokuju čireve
·         Sprječavaju akne
·         Pomažu pri mršavljenju
·         Liječe kolike
Probitike nije potrebno uzimati da bismo bili zdravi, ali sve veći broj dokaza upućuje da oni pomažu u održanju dobrog zdravstvenog stanja, prvenstveno poboljšavajući imunološke funkcije, održavajući normalnu želučano-crijevnu funkciju te prevenirajući infekcije.
Antibiotici ne samo da ubijaju patogene bakterije zbog kojih su i indicirani, već također ubijaju i dobre bakterije u crijevima što često dovodi do proljeva, a probiotici smanjuju mogućnost dobivanja takvih proljeva.
Važno je napomenuti da postoji više različitih sojeva probiotika. Probiotičke prednosti jednog probiotika mogu se potpuno razlikovati od prednosti i svojstava koje ima drugi probiotik.
Određeni sojevi probiotika su podrška imunološkom sustavu, neki su podrška probavi, a neki čak pomažu kod mršavljenja i pravilnog balansa hormona.
Ako želite uzimati probiotike kako bi popravili određeno zdravstveno stanje, vrlo je važno izabrati pravi probiotik koji može pomoći upravo tom zdravstvenom stanju. Također, možete koristiti i što više vrsta probiotičke hrane.

Stvari koje moramo znati kada kupujemo probiotike:

1.  Kvaliteta proizvođača – kupujte od provjerenih proizvođača s dobrom reputacijom
2.  Velik broj bakterija (CFU) – kupujte probiotike koji imaju veći broj bakterija (CFU), od 15-100 milijardi
3.  Probiotički sojevi – potražite probiotik koji ima 10-30 sojeva
4.  Vrste sojeva – birajte sojeve poput bacillus coagulans, saccharomyces boulardii, bacillus subtilis, lactobacillus rhamnosus i druge kulture i formule koje će osigurati da probiotici stignu živi u probavni trakt kako bi se mogli kolonizirati
5.  Istraživanje – istražite koji brandovi imaju sojeve koji zadovoljavaju vaše potrebe.Prednosti određenih sojeva možete naći niže:
Najdominantniji probiotik u dojenčadi i u debelom crijevu. Pomaže pri proizvodnji vitamina u crijevima, uništava štetne bakterije,  pomaže bolji imunološki odgovor i prevenira dijareju.

Što su prebiotici?

Prebiotici su neprobavljivi sastojci hrane (uglavnom oligosaharidi) koji imaju povoljan učinak na domaćina stimulirajući rast i aktivnost probiotika uglavnom Bifidobacteria, te s njima imaju sinergistični učinak. Najpoznatiji prebiotik je inulin.

PITAJ LIJEČNIKA

Niste pronašli odgovor na pitanje koje vas zanima? Ovdje upišite svoje pitanje i naši liječnici će vam odgovoriti u najbržem mogućem roku.
POŠALJITE PITANJE