Sluh – Prvo osjetilo

Gubitak sluha u mnogim slučajevima započinje pritajeno na način da pojedinac isprva gotovo i ne primjećuje da mu sluh slabi. Radio ili televizija slušaju se glasnije, sve dok se članovi obitelji ili susjedi ne počnu žaliti. Također se počnu ljutiti kako je kvaliteta zvuka na mobitelu ili telefonu jako slaba. Uzrok dugo ostaje neprimijećen jer sami ne žele priznati gubitak sluha.

Čovjek može čuti puno prije nego što može vidjeti. Uho je osjetilni organ koji se prvi razvija. Već u 4. mjesecu trudnoće beba u majčinom trbuhu može primati akustične signale. U posljednja tri mjeseca trudnoće sluh se razvija u potpunosti: nerođene bebe čuju, dakle, već mjesecima prije nego što prvi puta otvore oči i ugledaju svjetlo ovoga svijeta.

Zbog toga je sluh prvo osjetilo čovjeka. S obzirom na to da smo zahvaljujući tom prvom osjetilu još u majčinoj utrobi mogli čuti, na primjer otkucaje srca i umirujući majčin glas, sluh je ujedno i jedna od najvažnijih poveznica prema drugim ljudima- i to tijekom cijelog života. Izgovorena riječ kod većine ljudi puno bolje dopire do srca nego podražaji koje primamo okom. Stoga govor i dobar sluh potiču psihičko zdravlje i emotivnu stabilnost.

“Sljepoća odvaja od stvari. Gluhoća odvaja od čovjeka.” Helen Keller, spisateljica 1880.-1968., gluha i slijepa od druge godine života

Za one manje osjećajne sluh ima i sasvim konkretne funkcije. Većina podražaja iz okolnog svijeta dopire do čovjeka preko osjetilnog organa uha. Uho neprekidno prihvaća zvukove- tonove, šumove, riječi – obrađuje ih i vodi dalje do mozga. To s druge strane znači da mozak ovisi o podražajima koji dolaze preko ušiju – 90 posto svih informacija koje dolaze do mozga idu preko uha. Ako je taj kanal prema vanjskom svijetu prekinut ili teško prohodan, mozgu nedostaje velik dio podražaja, koji su mu potrebni za dobar i diferenciran razvoj te za učinkovit rad. To vrijedi od novorođenačke pa sve do najstarije životne dobi.

Puno više ljudi sluša vijesti na radiju nego što ih čita u novinama.

Uho je vrlo složen organ. Sastoji se od tri različita područja: vanjskog, srednjeg i unutarnjeg uha. U ta se tri područja zvuk prihvaća, obrađuje i provodi do mozga. Vanjsko uho prihvaća zvuk, skuplja ga i vodi dalje do bubnjića. Srednje uho pojačava vibracije i šalje ih do unutarnjeg uha gdje se pretvaraju u električne impulse koji se zatim provode do mozga. Čujemo, dakle, pomoću mozga, tj. U mozgu. Uho je aparat za prihvat, obradi u prijenos.

Čovjek i gotovo sve životinje koje mogu čuti imaju dva uha. To nije samo vrsta sigurnosti “za slučaj nužde” nego omogućuje i takozvanu “lokalizaciju izvora zvuka”. Ako samo jedno uho čuje, tj. dobro čuje, razumljivost govora slabija je ako je okruženje bučno. Osim toga, lokalizacija izvora zvuka jednim je uho nepreciznija i teža. Čovjek u tom slučaju, doduše, čuje, ali ne može dobro utvrditi mjesto izvora zvuka, što predstavlja važan izvor stresa, budući da je poremećena mogućnost orijentacije.

Od svih oboljelih od oštećenja sluha, samo približno jedna četvrtina koristi liječničku pomoć. Mnoga oštećenja sluha uvjetovana su radom – ako se ne liječe, treba računati na sveobuhvatne zdravstvene posljedice i poteškoće u radu. To može uključiti od depresija do stresom uvjetovanih bolesti srca i krvotoka. S lošim sluhom ne smijemo se samo tako pomiriti. Radi se o ozbiljnom zdravstvenom problemu, te svakako potražiti liječnika.

Oštećenje sluha gotovo nikada ne znači da osoba koja pati od oštećenja sluha čuje, ali samo “malo tiše”. U većini slučajeva dolazi do toga da se određeni glasovi tj. tonske frekvencije dobro čuju, a druge ne čuju. U tekstu tada “nedostaju” neka slova ili dijelovi riječi. A to znači da se može dogoditi da osoba slušnim oštećenjem ne može razlikovati “lijep” od “slijep”. Stoga se osobe takve osobe moraju jako koncentrirati, i to ne samo na pojedine glasove. Često moraju “otkrivati” kontekst, spajati dijelove da bi dobili smislenu cjelinu ili postavljati dodatna pitanja. Pogreške kod spajanja dijelova u cjelini, često propitivanje nije samo naporno nego i rizično: sugovornicima možete djelovati “smiješno”. Osobe s oštećenjem sluha često imaju osjećaj da “prave budalu od sebe”, pa se takvim naporima manje izlažu. A to je put koji vodi u društvenu izolaciju i osamljenost.

Slabije slušne sposobnosti izazivaju umor, tj. preveliko naprezanje, preopterećenost, razdraženost, te strah da će pojedinac djelovati staro, nemoćno i očaj jer se nasilno pokušava prikriti nedostatak.

Gubitak sluha u mnogim slučajevima započinje pritajeno. Pojedinac isprva gotovo i ne primjećuje da mu sluh slabi. Radio ili televizija slušaju se glasnije, sve dok se članovi obitelji ili susjedi ne počnu žaliti. Također se počnu ljutiti kako je kvaliteta zvuka na mobitelu ili telefonu jako slaba. Uzrok dugo ostaje neprimijećen, jer sami ne žele priznati gubitak sluha. Gubitak sluha posljedica je normalnog procesa starenja.

Slušni test (audiometrija) je najbolje učiniti kod liječnika specijalista za uho, grlo i nos. Razumljivo je da većina ljudi pri pomisli na slušno pomagalo reagira rezervirano. Razlog tome je nedostatak iskustva. Čovjek teško može imati ispravnu predodžbu o tome kako je nositi slušno pomagalo, ako ga dosad nije nikad nosio. Neki su pod dojmom neugodnih iskustava generacije svojih roditelja, baka i djedova te nisu ni svjesni da je u tom području došlo do velikog tehničkog napretka.

slusni-aparat

Danas su to visokotehnologizirani proizvodi, prilagođeni individualnim potrebama pojedinaca, kako bi dobro pristajali uhu, te da su, iako visokoučinkovita, iznenađujuće sitna i da se njima može jednostavno rukovati. Slušna pomagala se danas rade po mjeri, savršeno prilagođena uhu, omogućujući jasan, prirodan i čist zvuk, bez odjeka, mogu neutralizirati pozadinske zvukove i šumove. Postoje i daljinski upravljači pomoću kojih se glasnoća može vrlo diskretno regulirati iz “džepa jakne”.

Kada se oštećenja sluha neprimjetno pojave, trebalo bi u pravom smislu riječi “slušati” svoje uši!

Dođite u Polikliniku Aviva, ispitivajte sluh te počnite kvalitetnije živjeti s novim sluhom!

 

PITAJ LIJEČNIKA

Niste pronašli odgovor na pitanje koje vas zanima? Ovdje upišite svoje pitanje i naši liječnici će vam odgovoriti u najbržem mogućem roku.
POŠALJITE PITANJE