Zašto je važno obavljati sistematske preglede?

Razvojem medicine znatno su se povećale mogućnosti očuvanja zdravlja, odgađanja početka bolesti, kao i uspješnost liječenja. Sistematski pregledi omogućavaju cjelovit uvid u stanje našeg organizma, a služe nam u svrhu prevencije, te pravovremenog otkrivanja zdravstvenih tegoba kao i bolesti.

Kod većine nas navika obavljanja sistematskih pregleda ne postoji. Iako se osjećamo potpuno zdravima, značaj redovitih sistematskih pregleda je neupitan. Često počeci bolesti nisu uvijek vidljivi, te se čimbenici rizika bolesti otkriju upravo prilikom sistematskog pregleda. Osim asimptomatskim pacijentima, oni se preporučuju ljudima sa već izraženim simptomima ili dijagnosticiranim bolestima da bi se procijenio utjecaj na druge organe i prevenirala eventualna daljnja oštećenja.

Po preporuci Svjetske zdravstvene organizacije preventivni zdravstveni pregledi bi se trebali provoditi redovito-jednom godišnje ili barem svake dvije godine.
Prijelomna dob za odlazak na sistematski pregled ne postoji. Sistematskim pregledima podliježu različite dobne skupine: od školske populacije, adolescenata, radno aktivnog stanovništva, sportaša, umirovljenika, a mogu biti usmjereni prema muškoj ili ženskoj populaciji.
srce-sst_126425771
Što obično sadrži sistematski pregled?
Sadržaji sistematskog pregledamogu biti različiti, te se mogu proširivati pretragama ovisno o samom pacijentu. Najčešće obuhvaćaju:
  • laboratorijske pretrage krvi (kompletnu krvnu sliku, šećer u krvi, kreatinin, ureju, mokraćnu kiselinu, lipide, bilirubin, jetrene enzime, Na, K, Cl), analizu urina, pretragu stolice na prisustvo krvi, hormoni, tumorski markeri
  • klinički pregled interniste
  • EKG
  • ispitivanje plućne funkcije
  •  ultrazvučni pregled abdomena
  • PSA i ultrazvuk prostate
  • ultrazvuk dojki i mamografija
  • psihološka anketna obrada izloženosti stresu
  • zaključno mišljenje liječnika – potreba za promjenom životnih navika, liječenje, te eventualne daljnje pretrage se predlažu.

S obzirom na dob, spol, obiteljsku anamnezu, kao i ranije bolesti, indiciraju se dodatne pretrage. Posebna pažnja posvećuje se bolestima srca i krvnih žila, bolestima metabolizma i malignih bolesti. S godinama povećava se učestalost nekih bolesti poput arterijske hipertenzije, šećerne bolesti, prekomjerne tjelesne težine i povišenih masnoća u krvi koje dovode do oštećenja krvnih žila, moždanog udara, srčanog infarkta i zatajivanja srca. Nezdrav način života, nepravilna prehrana, stres, pušenje i nedovoljna tjelesna aktivnost smatraju se čimbenicima rizika za nastanak ovih oboljenja. Nerijetko se čimbenici rizika, inače latentno prisutni mjesecima i godinama, otkrivaju upravo prilikom sistematskog pregleda.

Posebno se ističe uloga redovitih sistematskih pregleda u otkrivanju malignih bolesti probirom poput određivanja razine PSA u muškaraca starijih od 45 god, pregledom i UZV dojke u svih žena reproduktivne dobi, te mamografije u onih iznad 40 god, određivanje krvi u stolici u svih osoba starijih od 50 god. Uspjeh liječenja i prognoza malignih bolesti u velikoj mjeri ovise o pravodobnom otkrivanju bolesti.

Pregled očiju je u 40-tim važan ne samo zbog kvalitete vida nego i zbog pojave glaukoma (povišenog očnog tlaka), koji ukoliko se zanemari može dovesti do slijepoće.

Kontrola štitnjače svakako se preporučuje, posebno ženama, s obzirom da je ona ta koja upravlja mnogim procesima u organizmu, a čija disfunkcija može dovesti do brojnih zdravstvenih tegoba. Poremećaj rada štitnjače ne mora uvijek biti udružen s vidljivim i očitim povećanjem štitnjače, a vidljivo povećana štitnjača ne znači obavezno i funkcionalni poremećaj štitnjače.
 stitnjacanl
Mjerenjem gustoće kostiju (denzitometrija), kod žena u menopauzi, može se otkriti osteoporoza koja se još naziva i tihom epidemijom. To je bolest kod koje nastaje gubitak koštane gustoće i propadanje mikroarhitekture kostiju, što rezultira povećanim rizikom za prijelome. Sama bolest nema značajnijih simptoma.
Sa 50 god. svima se preporuča učiniti kolonoskopiju, a posebno u onih čiji članovi obitelji su bolovali od kolorektalnog karcinoma. U 95 posto slučajeva karcinom debelog crijeva nastaje kao zloćudna preobrazba polipa koji mogu nastati duž cijelog debelog crijeva. S obzirom da je za takvu zloćudnu preobrazbu potrebno dulje razdoblje, imamo dovoljno vremena za poduzimanje prevetivnih radnji.Zahvaljujući dodatnim slikovnim tehnikama visoke rezolucije (MSCT, MR), a ukoliko se pokaže potreba za istima, omogućuje se precizna procjena svakog slučaja. Za uspješno obavljen sistematski pregled, bitna je i pravilna prethodna priprema (npr. dan ranije ne jesti hranu koja izaziva nadutost, doći natašte, ne davati uzorak mokraće na analizu za vrijeme menstruacije, mamografiju učiniti 5. do 10. dana od prvog dana menstruacije).
U interesu je pacijenta slijediti preporuke da bi se postigli što vjerodostojniji rezultati pretraga. Sistematske preglede je najbolje obavljati na jednom mjestu gdje se korisnicima nudi spoj dijagnostike, medicinskih programa, te mogućnost cjelovitog rješavanja problema.
Starenje i razvoj bolesti normalna su pojava. Redovitim pregledima sačuvat ćemo naše zdravlje, usporiti proces starenja i sačuvati kvalitetu života. Pravo na zdravlje i ulaganje u zdravlje predstavlja bitnu odrednicu kvalitete osobnog života, života svojih obitelji i društva u cjelini. Zdrav način života i periodički sistematski pregledi danas upravo odražavaju praktični smisao narodne poslovice: Bolje spriječiti nego liječiti. Stoga učinite nešto za sebe i svoje zdravlje.

PITAJ LIJEČNIKA

Niste pronašli odgovor na pitanje koje vas zanima? Ovdje upišite svoje pitanje i naši liječnici će vam odgovoriti u najbržem mogućem roku.
POŠALJITE PITANJE