Zašto sjedenje nije dobro?

U posljednje vrijeme mnogi znanstvenici upozoravaju na štetne posljedice dugotrajnog sjedenja te ih uspoređuju sa štetnim posljedicama pušenja. Kretanje je, uz disanje i hranjenje, jedna od osnovnih značajki živih bića, pa tako i najsavršenijeg bića " Homo sapiens" - a. tj. mudrog čovjeka.

Pa, opravdajmo to svoje ime i nemojmo dozvoliti da se pretvorimo u Homo sedens, tj. u sjedećeg čovjeka. 

Što se to loše događa u našem tijelu ukoliko sjedimo osam ili više sati dnevno?

Sati i sati neaktivnosti povezuju se s molekularnim mehanizmima, onima na razini stanice, koji uzrokuju oštećenja organa i tako uzrokuju različite bolesti.
Studije su dokazale da dugotrajno sjedenje povećava rizik za karcinom debelog crijeva, dojke, endometrija, pluća. Rizik se povećava sa svaka dva sata sjedenja više. Osobe koji sjede šest ili više sati dnevno kraće žive od onih koji sjede manje, a smrtnost je više vezana uz kardiovaskularne bolesti.
Sjedenje povećava rizik od nastanka debljine i njenih posljedica, zatim povećava rizik od pojavljivanja dijabetesa , tip 2. Kod dužeg sjedenja slabe trbušni mišići i napeti su površinski leđni mišići. Posljedica toga je degeneracija i pomak diska između kralješaka, Disk koji je pomaknut može pritsnuti korijene živaca na izlazu iz leđne moždine te uzrokovati bolove u križima i nogama, slabost mišića, poremećaj funkcije sfinktera itd. 
Višesatno sjedenje za računalom dovodi do naginjanja glave prema naprijed čime se kralješnica dovodi u ergonoski nepovoljan položaj te izaziva degeneraciju i pomak diskova u vratnoj kralješnici i bolove u vratu, ramenima i rukama. Zatim dolazi do slabljenja gluteanih mišića i time poremećaja stabilnosti kod stajanja na nogama, smanjuje se snaga mišića nogu i time održavanja se gubi čvrstoća koraka. Kod dugotrajnog sjedenja skraćuju se mišići pregibači kuka i mišići stražnje strane bedara, tako se smanjuje pokretljivost u kukovima koja je bitna za održavanje ravnoteže tijela, skraćuje se korak, čime se povećava rizik od pada i time lomova kostiju.
Radi slabe fizičke aktivnosti dolazi do bržeg gubitka kalcija iz kosti, zbog izostanka djelovanja mišića na kosti. Razvija se osteopenije i osteoporoza koja vodi prema frakturi kosti i svim njenim posljedicama. Kod populacije koja provodi sedentaran način života povećava se rizik od razvoja depresije. Posljedica dugog sjedenja je loša cirkulaciju u nogama, oticanje potkoljenica i gležnjeva, proširene vene nogu, razvoj krvnih ugrušaka, te duboka venska tromboza.
Svjetska zdravstvena organizacija je već drugo desetljeće za redom proglasila “Desetljećem kostiju i zglobova”, te se poduzimaju brojne akcije, na globalnoj razini, kojima se nastoji osvijestiti pučanstvo o važnosti mišićno koštanih bolesti za pojedica i društvo, tj ekonomsku zajednicu. Tako je slogan SZO-e ” Keep people moving” ili prevedeno na hrvatski “Potičimo kretanje”. Stoga ustanite što češće , pri tom učinite nekoliko dubokih udaha, dobrao se istegnite. To će pomoći da se razbije uhodani loš obrazac koji se razvija kod sjedenja. Ispravite držanje tijela u sjedećem položaju i kod obavljanja bilo koje aktivnosti iz svakodnevnog života. Uključite vježbanje i kretanje u svoj dnevni ritam.

PITAJ LIJEČNIKA

Niste pronašli odgovor na pitanje koje vas zanima? Ovdje upišite svoje pitanje i naši liječnici će vam odgovoriti u najbržem mogućem roku.
POŠALJITE PITANJE