Što nakon moždanog udara?

“Što dalje?” je pitanje koje si postavlja svaki bolesnik vrlo brzo nakon moždanog udara. Da je rehabilitacija dug i nepredvidiv put slažu se mr. sc. Maja Kovačiček, neurologinja specijalizirana za neuromuskularne bolesti i mr. sc. Dijana Bešić, specijalistica fizikalne medicine i rehabilitacije te ističu da oporavak ovisi o nizu faktora - težini moždanog udara, volji i predanosti bolesnika, ali i vremenu u kojem se započinje s rehabilitacijom.

Što je to moždani udar?

Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem cirkulacije u mozgu što dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Zbog nedostatka kisika i hranjivih tvari dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u zahvaćenim dijelovima mozga što se manifestira oštećenjem funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju.

Razlikujemo dva osnovna tipa moždanog udara:

• Ishemijski moždani udar, koji nastaje kao posljedica “začepljenja” krvne žile
• Hemoragijski moždani udar, do kojeg dolazi zbog puknuća krvne žile i izljeva krvi u mozak

Moždani udar godišnje pogađa oko šest do sedam milijuna ljudi u svijetu, a broj pacijenata mlađe i srednje dobi je u značajnom porastu. Jedan od nepromjenjivih rizičnih faktora za nastanak moždanog udara je i spol. Zbog dužeg životnog vijeka te hormonalnih promjena s kojima se suočavaju tijekom cijelog života, žene u pojedinim razdobljima života imaju povećani rizik od nastanka moždanog udara. Također, teže se od njega oporavljaju, imaju lošije ishode i manju kvalitetu života.

Oporavak nakon moždanog udara je individualan, a ovisi primarno o stupnju oštećenja moždanog tkiva, govori mr. sc. Maja Kovačiček, neurologinja specijalizirana za neuromuskularne bolesti te dodaje da je, nažalost, vrlo teško predvidjeti koliko brzo i u kojem obujmu će se pacijent oporaviti.

Kako moždani udar utječe na muškarce, a kako na žene?

Moždani udar je među najčešćim uzrocima smrti i ne bira životnu dob ni spol. On nastaje kada dođe do prekida dotoka krvi u mozak, uslijed čega moždane stanice odumiru. Osim što može dovesti do tjelesnog invaliditeta, oštećenje moždanih stanica može promijeniti i način na koji osoba razmišlja i osjeća. Srećom, mnoge posljedice moždanog udara se mogu liječiti, a rehabilitacija može pomoći oporavku nakon moždanog udara.

Razlike između spolova ne vidimo toliko u posljedicama, koliko u uzrocima, i to kod osoba srednje životne dobi. Kod žena koje su pretrpjele moždani udar, uočen je veći je postotak bolesnica s hipertenzijom i hiperlipidemijom, dok su kod muškaraca u većem postotku zabilježene prethodne bolesti srca, veći je postotak pušača i osoba koje pretjerano konzumiraju alkohol. Također, istraživanja pokazuju da se kod muškaraca moždani udar javlja u prosjeku desert godina ranije nego kod žena. Oba spola dijele bolest malih krvnih žila kao vodeći uzrok moždanog udara.

Međutim, kod žena je zabilježen veći stupanj invalidnosti kao posljedica moždanog udara nego kod muškaraca, a primijećena je i razlika u tome kamo je pacijent upućen nakon boravka u bolnici - dok su muškarci češće otpuštani na kućnu njegu, žene u većem postotku odlaze u ustanove za trajnu skrb.

Kako izgleda put oporavka i koliko on obično traje?

Oporavak nakon moždanog udara je individualan, a ovisi primarno o stupnju oštećenja moždanog tkiva. Teško je predvidjeti koliko i kako brzo će se pacijent oporaviti, no općenito govoreći, do najvećeg oporavka dolazi u prvim tjednima i mjesecima (oko tri mjeseca), a on može trajati 12 do 18 mjeseci, povremeno i duže.

Općenito govoreći, među bolesnicima koji prežive moždani udar, kod dvije treći zaostat će neki stupanj neurološkog deficita, a jedna će trećina biti trajno onesposobljena i ovisit će o tuđoj njezi i pomoći.

Rehabilitacija nakon moždanog udara počinje već tijekom hospitalizacije, a što prije započne, to je veća vjerojatnost oporavka izgubljenih sposobnosti i vještina. Dio pacijenata se oporavi već tijekom hospitalizacije, ali većina treba neki oblik dugotrajne rehabilitacije.

Rehabilitaciju provodi multidisciplinarni tim specijalista koji uključuje liječnike obiteljske medicine, neurologe, fizijatre, fizioterapeute, medicinske sestre, radne terapeute, kao i stručnjake koji pomažu u oporavku mogućih poteškoća u komunikaciji, emocionalnih poteškoća, problema s koncentracijom i pamćenjem. Također, ovisno o poteškoćama koje ima bolesnik, potrebno je uključiti i druge stručnjake.

Što utječe na mogućnosti i vrijeme oporavka nakon moždanog udara?

Moždani udar je hitno medicinsko stanje i zbrinjavanje bolesnika u adekvatno opremljenoj zdravstvenoj ustanovi za liječenje moždanog udara utječe na posljedice i ishod moždanog udara. Brzo otkrivanje i hitna medicinska pomoć su ključni za optimizaciju ishoda bolesti.

Na oporavak utječe niz faktora i to ne samo motorički deficit, nego i emocionalni faktori kao što su motivacija, raspoloženje, mogućnost da pacijent nastavi rehabilitacijske aktivnosti bez terapeuta. Potpora obitelji i prijatelja jako je važna za bolesnika.

Nažalost, moguće komplikacije nakon moždanog udara su brojne i šarolike, a tu ubrajamo ponovni moždani udar, upalu pluća kod pacijenata s teškom onesposobljenošću, urinarne infekcije… Sve te komplikacije utječu na duljinu oporavka.

Također, brojne bolesti i stanja kao što su povišen krvni tlak, razne srčane bolesti, dijabetes i povišene masnoće, ali i način života povezani su s povećanim rizikom od nastanka moždanog udara, pa kontrolom tih čimbenika možemo utjecati i na oporavak i prevenciju komplikacija.

Kako možemo utjecati na ponovni moždani udar?

Istraživanja su pokazala da će nakon moždanog udara otprilike jedna od četiri osobe imati još jedan moždani udar u roku od pet godina s tim da će se drugi moždani udar vjerojatno pojaviti u prvih 30 dana. Stoga, kada netko doživi moždani udar, liječnici obavezno provjeravaju općenito zdravstveno stanje pacijenta kako bi procijenili rizik od nastanka novog moždanog udara.

Iako su u posljednje vrijeme razvijeni terapijski postupci kojima se može smanjiti oštećenje mozga nastalo ishemijskim moždanim udarom (mehanička trombektomija i tromboliza), prevencija je i nadalje najučinkovitija strategija za smanjivanje učestalosti moždanog udara.

Kako je stil života rizični faktor na koji možemo utjecati, apelira se na osobe koje su preboljele moždani udar da odaberu zdrav način života i tako smanje rizik od ove teške bolesti. Bilo da je to uravnotežena i zdrava prehrana, tjelovježba, prestanak pušenja i konzumacije alkohola te droga. Također, za njih su obavezne i redovne kontrole neurologa kako bi se spriječio recidiv.

Preventivnim mjerama može se poboljšati kvaliteta života, produžiti ukupno preživljavanje i očuvanje zdravlja oboljelih te smanjiti učestalost budućih moždanih udara.

Kako prepoznati moždani udar?

Ako sumnjate da s vama ili nekim u vašoj blizini nešto nije u redu, poslužite se jednostavnim testom koji će vam pomoći utvrditi radi li se o moždanom udaru - ako osoba ne može izvesti neku od ove četiri naredbe, vrijeme je da bez odlaganja potražite pomoć liječnika:

1. NASMIJ SE Ako osoba ne može podići oba kuta usana, nešto nije u redu
2. RECI NEŠTO Nesuvisao, čudan ili nerazumljiv govor znak je da nešto nije u redu
3. PODIGNI RUKE Ako jedna ruka “pada”, nešto nije u redu
4. ISPLAZI JEZIK Ako je jezik "iskrivljen" ili se uvija na jednu ili drugu stranu, znak je da sasvim sigurno nešto ne valja

Ovaj test je poznat i pod nazivom FAST test - FAST je zapravo akronim za četiri simptoma na koja treba obratiti pažnju, a to su face (lice), arms (ruke), speech (govor) i time (vrijeme), odnosno podsjetnik da je potrebno reagirati odmah. Hrvatska inačica ovog akronima je GROM (govor, ruke, oduzetost odnosno asimetrija lica i minute unutar kojih je potrebno potražiti pomoć).

S obzirom na to da je neuroplastičnost mozga, odnosno njegova sposobnost da se prilagođava na nove uvjete ključni faktor u rehabilitaciji, što se prije krene s rehabilitacijom nakon moždanog udara, rezultati su bolji, objašnjava mr. sc. Dijana Bešić, specijalistica fizikalne medicine i rehabilitacije.

Kako se žene oporavljaju od moždanog udara naspram muškaraca?

Sve se veći broj istraživanja bavi temom ženskog moždanog udara i oporavka od njega. Studija provedena 2014. u SAD-u pokazala je da osim što se teže oporavljaju, žene i imaju lošiju kvalitetu života čak 12 mjeseci poslije traumatičnog događaja.

Također, dr. Madina Kara, neuroznanstvenica iz UK Stroke Association navodi da veliki broj žena nakon 65. godine živi samo što također doprinosi lošijoj kvaliteti života i nedovoljnoj podršci u periodu nakon moždanog udara.

Isto tako, što su starije, žene imaju veći rizik od nastanka moždanog udara što pa je i samom dobi umanjena njihova šansa za prirodni oporavak nakon moždanog udara.

Koja je uloga rehabilitacije odnosno fizikalne terapije u oporavku od moždanog udara?

Rehabilitacija osoba nakon moždanog udara je multidisciplinarni proces koji se koristi primarno neuroplastičnošću mozga, odnosno njegovom sposobnošću prilagodbe na nova iskustva ili uvjete pri čemu se mozak modificira, adaptira ili čak morfološki mijenja sukladno potrebi. Cilj je, naravno, poboljšati kvalitetu života bolesnika odnosno umanjiti posljedice oštećenja mozga nakon moždanog udara, ponovno uspostaviti uobičajene dnevne aktivnosti i bolesnika ponovno uključiti u društvo.

Ključni aspekti rehabilitacije su postavljanje jasnih kratkoročnih i dugoročnih ciljeva u planu oporavka, kao i izrada plana evaluacije učinkovitosti rehabilitacijskog procesa. Izuzetno je važno da se s rehabilitacijom počne što je prije moguće jer se, upravo zbog neuroplastičnosti mozga, najveći napredak postiže upravo u prvim tjednima od incidenta.

Kako je u pitanju multidisciplinarni proces, u njemu sudjeluje i multidisciplinarni tim stručnjaka koji predvodi liječnik fizijatar. Intenzitet rehabilitacije određuje se i prilagođava svakom pojedinom bolesniku, a rehabilitaciju je nužno provoditi najmanje 45 minuta dnevno, pet dana u tjednu.

Koji je najbolji oblik rehabilitacije?

Na temelju brojnih kliničkih studija koje su provedene na značajnom broju ispitanika kineziterapija, grana fizikalne terapije koja primjenjuje pokret u prevenciji i liječenju ozljeda, deformacija tijela ili bolesti, se pokazala kao najmoćnija metoda važna u funkcionalnom oporavku oboljelih od moždanog udara.

Međutim, brojne kliničke studije provedene na velikom broju oboljelih od cerebrovaskularnih bolesti nisu potvrdile superiornost određene fizioterapijske procedure u odnosu na neku drugu, ali ono što je svakako jasno jest da fizikalna terapija i rehabilitacija svakako pozitivno utječu na ishod bolesti.

Također, robotski sustavi za neurorehabilitaciju pacijenata kao novi aspekti fizikalne medicine ulaze sve više u kliničku praksu rehabilitacije pacijenata nakon moždanog udara. To pokazuju i rezultati tima za fizikalnu medicinu predvođeni dr. Anđelkom Hajvazom, spec. fizijatrom u Specijalnoj bolnici Arithera.

Što je to zrcalna terapija odnosno “Mirror therapy”?

Zrcalna terapija odnosno “mirror therapy” je tehnika koja na neurološkoj i psihološkoj razini pomaže u ponovnom učenju korištenja oštećenih ekstremiteta. Ideja terapije je remodulirati mozak izvođenjem pokreta zdravim ekstremitetom ispred ogledala čime se stvara vizualna iluzija da se pokret izvodi oštećenim ekstremitetom.

Pokret zdrave ruke ili noge koji bolesnik vidi u ogledalu uzrokuje dodatnu aktivnost neurona u motornom korteksu oštećenog dijela mozga, što može rezultirati poboljšanjem funkcije. Ova tehnika pomaže prvenstveno u oporavku motoričke funkcije.

Tri savjeta za osobe koje se oporavljaju od moždanog udara:

1. Prihvati svoju bolest i onesposobljenost “kao saveznika”, tako ćeš postići najbolje rezultate funkcionalnog oporavka nakon moždanog udara koji će tvoj tim liječnika “skrojiti” baš po tvojoj mjeri.
2. Drži se preporuka stručnjaka, uzimaj propisanu terapiju kao prevenciju sekundarnih oštećenja i novih vaskularnih incidenata
3. Usmjeri sve svoje snage u redovito provođenje i održavanje preostalog funkcionalnog statusa lokomotornog sustava uz pomoć medicinske gimnastike kada je to moguće ili uz pomoć fizioterapeuta i radnog terapeuta.

I hrana ima veliki zaštitni utjecaj na mozak. Što je to MIND dijeta i kako ona utječe na odgodu neurodegeneracije, doznali smo od nutricionistice Katarine Robić.

Kako prehrana utječe na oporavak od moždanog udara?

Prehrana predstavlja jedan od učinkovitih pristupa za sprječavanje kognitivnog pada nakon moždanog udara.

Brojna istraživanja pokazuju su povezanost između većeg pridržavanja mediteranske dijete i niže stope kognitivnog pada. Točnije, zaštitni učinak na mozak ima takozvana MIND dijeta, mediteranska dijeta s ciljem odgode neurodegeneracije, u kojoj su spojene preporuke DASH dijete (prehrambene preporuke s ciljem kontrole hipertenzije) s glavnim odrednicama mediteranske prehrane.

Glavne preporuke MIND dijete su:

• Unosite najmanje tri porcije cjelovitih žitarica dnevno.
• Unosite najmanje šest porcija zelenog lisnatog povrća tjedno, uz svakodnevni unos jedne ili više porcija drugog povrća.
• Unosite najmanje dvije porcije bobičastog voća tjedno.
• Unosite najmanje jednu porciju ribe, dvije porcije mesa peradi, tri porcije mahunarki i pet ili više porcija orašastih plodova tjedno.
• Primaran izvor masti je maslinovo ulje.

S druge strane, MIND dijeta ograničava:

• Unos crvenog mesa i suhomesnatih proizvoda na najviše četiri porcije tjedno.
• Unos brze i pržene hrane na manje od jedne porcije tjedno.
• Unos maslaca ili margarina na manje od jedne žličice dnevno.
• Unos sira na manje od jedne porcije tjedno.
• Unos peciva i slastica na manje od pet obroka tjedno.

Praćenjem MIND dijete, u organizam unosimo široku lepezu nutrijenata s blagotvornim djelovanjem na zdravlje mozga, uključujući omega-3 masne kiseline, antioksidanse, karotenoide, flavonoide, vitamin E i folat. Brojna istraživanja pokazuju kako upravo izbjegavanje zasićenih i transmasnih kiselina uz povećan unos antioksidansa i vitamina B-skupine usporava kognitivni pad, pri čemu najbolji učinak i rezultate pokazuju zeleno lisnato povrće i bobičasto voće.