Život u menopauzi: kako hormonske promjene utječu na rizik od moždanog udara i kako se zaštititi?

Dok u srednjim godinama žene imaju manji rizik od nastanka moždanog udara nego muškarci, s ulaskom u menopauzu taj rizik značajno raste. U deset godina od trenutka nastupanja menopauze, za žene se rizik od moždanog udara udvostručuje. Koja je veza između hormonskih promjena u menopauzi i moždanog udara te što žene mogu poduzeti da bi se zaštitile, otkrivaju neurologinja doc. prim. dr. sc. Sandra Morović, specijalist ginekologije i opstetricije dr. sc. Tomislav Miletić te magistra nutricionizma Katarina Robić.

Što je to moždani udar?

Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem cirkulacije u mozgu što dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Zbog nedostatka kisika i hranjivih tvari dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u zahvaćenim dijelovima mozga što se manifestira oštećenjem funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju.

Razlikujemo dva osnovna tipa moždanog udara:

• Ishemijski moždani udar, koji nastaje kao posljedica “začepljenja” krvne žile
• Hemoragijski moždani udar, do kojeg dolazi zbog puknuća krvne žile i izljeva krvi u mozak

Moždani udar godišnje pogađa oko šest do sedam milijuna ljudi u svijetu, a broj pacijenata mlađe i srednje dobi je u značajnom porastu. Jedan od nepromjenjivih rizičnih faktora za nastanak moždanog udara je i spol. Zbog dužeg životnog vijeka te hormonalnih promjena s kojima se suočavaju tijekom cijelog života, žene u pojedinim razdobljima života imaju povećani rizik od nastanka moždanog udara. Također, teže se od njega oporavljaju, imaju lošije ishode i manju kvalitetu života.

Otkrivanje čimbenika rizika za nastanak moždanog udara, posebno ako se radi o ranom nastupu menopauze ili drugim do tada neotkrivenim hormonskim poremećajima, može biti izazov. Neurologinja doc. prim. dr. sc. Sandra Morović, dr. med., otkriva kako hormonalne promjene u menopauzi utječu na naše cerebrovaskularno zdravlje.

Koja je veza između menopauze i povećanog rizika od moždanog udara?

Menopauza je stanje reproduktivnog starenja kod žena, počinje u srednjoj životnoj dobi, a uključuje neurološko i endokrino starenje. Prolazi kroz različite faze, a uzrokovana je padom koncentracije ženskih spolnih hormona u organizmu.

Dok u srednjim godinama žene imaju manji rizik od moždanog udara nego muškarci, s ulaskom u menopauzu rizik od razvoja cerebrovaskularnih bolesti, pa tako i moždanog udara, raste. U idućih deset godina od nastupanja menopauze, za žene se rizik od moždanog udara udvostručuje.

Čimbenike rizika dijelimo na nemodificirajuće, odnosno one na koje ne možemo utjecati, poput dobi, spola, rase, etničke pripadnosti i naslijeđa, te modificirajuće - one na koje možemo utjecati - a koji se uglavnom odnose na naš životni stil. Neki od najčešćih rizičnih faktora tog tipa su povišeni krvni tlak, povišene masnoće, šećerna bolest, pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola i manjak tjelesne aktivnosti, ali i nedavno preboljela tranzitorna ishemijska ataka poznata i kao “mini moždani udar” te srčane bolesti.

Jedan od čimbenika rizika za nastanak bolesti kod žena je i pad razine estrogena koji se tijekom prijelaza u menopauzu može sniziti za čak 60 posto. Također, i rano nastupanje menopauze može predstavljati rizik za pojavu bolesti.

S obzirom na to da je moždani udar je drugi vodeći uzrok smrtnosti i na razini svijeta i u Hrvatskoj, u pitanju je područje velikog interesa pa se danas intenzivno istražuju i drugi potencijalni čimbenici rizika poput genetskih markera i drugih bolesti.

Kako hormonske promjene tijekom menopauze utječu na naš mozak?

Snižena razina estrogena može doprinijeti promjenama raspoloženja, depresiji ili anksioznosti. Promjene se događaju i u hipokampusu, dijelu mozga koji je odgovoran za pamćenje pa može doći i do poteškoća s koncentracijom i pamćenjem.

Također, ovo je razdoblje povezano s ubrzanim vaskularnim starenjem u kojem dolazi do smanjenja elastičnosti krvnih žila i promjena u funkcioniranju stijenki krvnih žila što se također može smatrati rizičnim faktorom za nastanak moždanog udara.

Kako se moždani udar dijagnosticira i liječi kod žena u menopauzi? Postoje li neki izazovi u postavljanju dijagnoze?

Dijagnostika moždanog udara kod žena u menopauzi se ne razlikuje od uobičajene dijagnostike, odnosno postupaka koji se primjenjuju u žena u drugim životnim periodima ili kod muškaraca. Međutim, otkrivanje čimbenika rizika, posebno ako se radi o ranom nastupu menopauze ili drugim do tada neotkrivenim hormonskim poremećajima, može biti izazov.

Važno je prepoznati simptome moždanog udara potražiti liječničku pomoć što ranije. Ako liječnik ustvrdi da zaista je došlo do moždanog udara, započet će liječenje po dobro uhodanim protokolima, ovisno o tome radi li se o ishemijskom ili hemoragijskom moždanom udaru, te o vremenu koje je prošlo od nastanka moždanog udara.

Kako prepoznati moždani udar?

Ako sumnjate da s vama ili nekim u vašoj blizini nešto nije u redu, poslužite se jednostavnim testom koji će vam pomoći utvrditi radi li se o moždanom udaru - ako osoba ne može izvesti neku od ove četiri naredbe, vrijeme je da bez odlaganja potražite pomoć liječnika:

1. NASMIJ SE Ako osoba ne može podići oba kuta usana, nešto nije u redu
2. RECI NEŠTO Nesuvisao, čudan ili nerazumljiv govor znak je da nešto nije u redu
3. PODIGNI RUKE Ako jedna ruka “pada”, nešto nije u redu
4. ISPLAZI JEZIK Ako je jezik "iskrivljen" ili se uvija na jednu ili drugu stranu, znak je da sasvim sigurno nešto ne valja

Ovaj test je poznat i pod nazivom FAST test - FAST je zapravo akronim za četiri simptoma na koja treba obratiti pažnju, a to su face (lice), arms (ruke), speech (govor) i time (vrijeme), odnosno podsjetnik da je potrebno reagirati odmah. Hrvatska inačica ovog akronima je GROM (govor, ruke, oduzetost odnosno asimetrija lica i minute unutar kojih je potrebno potražiti pomoć).

Koje sve preventivne mjere možemo poduzeti da bismo smanjili rizik od moždanog udara, specifično za žene u menopauzi?

Najvažnija je, kao i uvijek, kontrola čimbenika rizika i njihovo pravovremeno zbrinjavanje. Jako veliki značaj u prevenciji bolesti ima modifikacija životnog stila u smislu zdrave i raznovrsne prehrane, regulacije tjelesne težine i redovitog kretanja, prestanka pušenja i umjerene konzumacije alkohola.

Ako dođe do moždanog udara tijekom menopauze - koje su dugoročne posljedice?

Moždani udar je ozbiljno stanje koje može ugroziti život u bilo kojoj dobi. Ishod nakon moždanog udara dijelimo na “trećine” - jedna trećina bolesnika se oporavlja, trećina ima trajne posljedice, a trećina nažalost umire.

Razlika kod nastanka moždanog udara u ranijoj ili kasnijoj dobi uglavnom se odnosi na faktore rizika. Naime, u kasnijoj životnoj dobi češći su zdravstveni problemi poput ateroskleroze ili fibrilacije arterija (oblik aritmije), dok su u ranijoj dobi rizični faktori obično neke rijetke ili nasljedne bolesti.

Kako se pojedinac nosi s bolešću je upravo to, individualan, i specifičan je za svakog pojedinca. On je često ovisan o oštećenjima koja su nastala kao posljedica bolesti, ali i karakter igra veliku ulogu u oporavku. Za oporavak je ključna rehabilitacija, redukcija stresa i pozitivno okruženje.

O tome koliko je zapravo važna uloga zaštitna uloga estrogena kada govorimo o moždanom udaru još će se mnogo otkriti, smatra dr. sc. Tomislav Miletić, dr. med., spec. ginekologije i opstetricije.

Kakav utjecaj na rizik od moždanog udara tijekom menopauze ima terapija zamjenskim hormonima?

Podaci kojima danas raspolažemo ukazuju na to da je rizik od moždanog udara u prvim mjesecima nakon zadnje menstruacije nizak. Međutim, treba biti posebno oprezan tijekom prvih šest mjeseci uzimanja terapije jer u tom razdoblju postoji prolazni porast rizika, koji se nakon tog početnog perioda smanjuje. Smatra se da je uzrok tog prolaznog porasta rizika vrijeme potrebno za uspostavljanje hormonske ravnoteže u tijelu.

Kada govorimo o nadomjesnoj terapiji i riziku od moždanog udara, važan element u toj priči je ženski hormon estrogen. Kod propisivanja nadomjesne terapije uvijek je bolje krenuti s nižom dozom estrogena jer je sigurnija u odnosu na višu dozu, te je manja mogućnost da će doći do neželjenog stanja.

Ne manje važan element u priči o riziku od moždanog udara su i godine života kada pacijentica počinje uzimati nadomjesnu terapiju. Što je žena u višoj životnoj dobi prilikom početka uzimanja nadomjesne terapije, to je veća mogućnost komplikacija.

Svakoj pacijentici je potrebno pokloniti dovoljno vremena kako bi kroz detaljan razgovor saznali o svim dosadašnjim bolestima (hipertenzija, dijabetes melitus, hiperlipidemija, fibrilacija atrija…), svim terapijama koje pacijentica uzima, kao i o životnim navikama. Uzimajući sve te parametre u obzir, donosimo odluku smije li uzimati nadomjesnu terapiju i ako da, koji bi preparat bio najbolji za nju, odnosno s kojim bismo preparatom postigli najbolje rezultate, a da izbjegnemo nepovoljne učinke.

Kako dob u kojoj ulazimo u menopauzu utječe na rizik od nastanka moždanog udara?

Životna dob žene jedan od najrizičnijih faktora za nastanak moždanog udara. Žene u reproduktivnoj dobi izložene su nižem riziku od kardiovaskularnih bolesti u usporedbi s muškarcima slične dobi i stila života. Navedenu zaštitu u vrijeme dok žena ima uredne menstruacije može zahvaliti ženskom spolnom hormonu estrogenu koji dokazano usporava nastanak ateroskleroze odnosno stvaranja naslaga u krvnim žilama. Estrogeni također smanjuju razinu lošeg i povećavaju razinu dobrog kolesterola čime dodatno pomažu u zaštiti od neželjenih stanja.

Što je veći odmak od zadnje menstruacije to se sve više smanjuje zaštitni učinak estrogena i nažalost, povećava mogućnost moždanog udara.

Dakle, žene koje ranije dožive menopauzu, prije 45. godine života što može biti prirodnim ili kirurškim putem, prije ostanu bez zaštitnog učinka estrogena i taj period kroz život duže traje tako da je kod tih žena veći rizik kardiovaskularnih bolesti nego kod žena koje su imale menstruaciju do 50. godine života.

Utječe li način na koji ulazimo u menopauzu na rizik od moždanog udara?

Uspoređujući različita istraživanja možemo zaključiti da postoji povećani rizik od moždanog udara kod žena kojima su kirurški odstranjeni jajnici u odnosu na žene u postmenopauzu ušle prirodnim putem.

Tu se opet se vraćamo na jedan od najvažnijih faktora, a to je estrogen kojeg luče jajnici i na njegovu zaštitnu ulogu kada pričamo o kardiovaskularnim bolestima.

Objašnjenje rizika od moždanog udara kod žena s odstranjenim jajnicima možemo pronaći u činjenici naglog pada estrogena što nije slučaj kod žena koje prirodnim putem ulaze u period prestanka rada jajnika.

Pravilna prehrana u menopauzi može imati brojne pozitivne učinke i na hormonsku ravnotežu, ali i na ostale segmente zdravlja žena. Katarina Robić, mag. nutricionizma, objašnjava kako žene u menopauzi mudrim odabirom namirnica koje konzumiraju mogu pozitivno utjecati na svoje cerebrovaskularno zdravlje i smanjiti rizik od nastanka moždanog udara.

Kako prehranom možemo utjecati na smanjenje rizika od moždanog udara tijekom menopauze?

Kao i u svakom drugom životnom razdoblju, mediteranska prehrana koja obiluje raznovrsnim voćem i povrćem, zdravim masnoćama, vlaknima i cjelovitim žitaricama, trebala bi biti temelj na kojem se bazira naš svakodnevni meni.

Osim voća i povrća, i integralne žitarice sadrže širok spektar vitamina, minerala i fitokemikalija koje dokazano imaju zaštitni učinak na brojne degenerativne bolesti. Žene koje prolaze kroz menopauzu trebale bi povećati unos zelenog lisnatog povrća, bobičastog voća i ribe bogate omega-3 masnim kiselinama kao što su tuna, skuša, losos i srdele. Uz ribu, kao izvor proteina trebalo bi birati manje masno meso, kao i mahunarke.

Mahunarke, posebno soja, te lanene sjemenke i cjelovite žitarice kao i neko drugo voće i povrće obiluju fitoestrogenima - tvarima biljnog porijekla koje u našem organizmu imaju djelovanje slično estrogenu. Fitoestrogeni, od kojih su najpoznatiji izoflavoni i lignani, mogu se u razdoblju menopauze, odnosno kada su razine estrogena niske, vezati na slobodne receptore i djelovati poput blagih hormona i tako “zavarati” tijelo. Taj privid veće količine estrogena u cirkulaciji može smanjiti negativne simptome menopauze, odnosno posljedice niskih razina estrogena.

Također, važno je znatno ograničiti, a idealno iz prehrane u potpunosti izbaciti procesuiranu hranu. Istraživanje objavljeno u časopisu Stroke utvrdilo je da konzumacija dva ili više umjetno zaslađenih napitaka značajno povećava rizik od moždanog udara i općenito kardiovaskularnih bolesti - za čak 31% kada je u pitanju moždani udar i 29% kada govorimo o srčanim bolestima.

Postoje li specifični dodaci prehrani koji mogu povoljno utjecati na rizik od nastanka moždanog udara kod žena u menopauzi?

Iako bi raznolika prehrana trebala biti prva opcija za zadovoljenje potreba za vitaminima i mineralima, ponekad je vrlo teško isključivo prehranom unijeti dovoljne količine određenih nutrijenata, posebice u periodu menopauze kada se u tijelu žena događaju velike promjene i oscilacije.

Kod menopauzalnih žena primijećen je nedostatak vitamina B skupine, posebice vitamina B6 pa ako ga se ne uspije unijeti u dovoljnim količinama samo putem hrane, potrebno je ga je suplementirati. Uz vitamin B6, i vitamin B12 zajedno s folnom kiselinom doprinosi normalnom metabolizmu homocisteina, aminokiseline koja se povezuje s bolestima kardiovaskularnog sustava. S obzirom na to da u menopauzi više nema zaštitnog djelovanja estrogena, raste rizik od kardiovaskularnih bolesti stoga je adekvatan unos vitamina B12 neophodan.

U olakšavanju simptoma menopauze pomažu kalcij, makromineral zaslužan za izgradnju kostiju, zubi i desni, ključan i za prijenos informacija između neurona putem sinapsi, zatim kalij, koji regulira krvni tlak i tako utječe na smanjenje rizika od moždanog udara, te vitamin D koji smanjuje rizik od šećerne bolesti, bolesti srca, povišenog krvnog tlaka, osteoporoze, karcinoma jajnika i dojke. Također, vitamin D djeluje i protuupalno te podržava rast i normalnu funkciju svih tjelesnih stanica. Treba spomenuti i magnezij, makromineral koji nam je potreban za normalan rad kostiju, mišića i srca te za regulaciju krvnog tlaka.

Prehrana u menopauzi: Tri ključna savjeta

Svaki dan konzumirajte proizvode od soje

Brojna istraživanja pokazuju da dnevni unos 50 miligrama bioaktivnih izoflavona (fitoestrogena) ima pozitivan učinak na menopauzalne simptome. Tu količinu izoflavona nalazimo u 200 grama tofua, 100 grama tempeha ili 50 grama zrna soje.

Dodajte još jednu porciju kalcija

Zbog povećanog rizika od nastanka osteoporoze, nakon ulaska u menopauzu povećava se preporučeni dnevni unos kalcija i to za 200 miligrama. Tu količinu kalcija možemo dobiti iz jedne šalice jogurta, kefira ili mlijeka, a kalcij nalazimo i u napicima obogaćenima kalcijem (na primjer, sok od naranče) te zelenom lisnatom povrću i mahunarkama. I 100 grama srdela ili sardina, ako se jedu s kostima, sadrže značajnu količinu kalcija - oko 380 miligrama.

Plava riba je zdrava

Masna riba poput lososa, srdele, pastrve i skuše jedina je namirnica koja sadrži visoke količine vitamina D3, kao i omega-3 masne kiseline koje imaju vrlo izražena protuupalna svojstva. Potrebe za vitaminom D3 u menopauzi su povećane, te se zbog toga u ovoj populaciji preporučuju dodaci prehrani u obliku vitamina D3.