Kako društvene mreže utječu na zdravlje kože i samopouzdanje mladih?
Na tribini su svoja znanja i iskustva podijelile tri stručnjakinje:
- dr. Jelena Maljić, specijalistica dermatologije i venerologije, koja je govorila o najčešćim kožnim problemima i metodama liječenja
- Katarina Robić, magistra nutricionizma, koja je objasnila povezanost prehrane i zdravlja kože
- Martina Štrk, magistra psihologije, koja se osvrnula na psihološke izazove s kojima se suočavaju mladi s problematičnom kožom.
Uzroci i tretmani najčešćih dermatoloških problema kod mladih
Dr. Maljić je istaknula je kako su akne najčešći dermatološki problem kod mladih, ali da se susrećemo i s alergijama, ekcemima, seborejom i suhom kožom:
Uzroci su različiti. Kada govorimo o aknama, tu imamo genetsku predispoziciju, pojačano lučenje masnoća i hormonalne promjene. Seboreju najčešće uzrokuje kvasnica koja živi na našoj koži, ali se aktivira u stresnim situacijama.
Iako genetiku ne možemo promijeniti, mnoge druge faktore možemo kontrolirati pravilnom njegom. Dr. Majić je naglasila:
Tri su osnovna koraka u svakodnevnoj skincare rutini – čišćenje, hidracija i zaštita od sunca. Sve ostalo može pomoći, ali nije nužno.
Za liječenje akni često se koriste kemijski pilinzi koji smanjuju upalu i poboljšavaju izgled kože, a nakon smirivanja problema tretiraju se hiperpigmentacije i ožiljci.
Jedan od mitova s kojima se dermatolozi često susreću je da dječacima i adolescentima nije potrebna skincare rutina. Dr. Maljić je upozorila:
Također, postoji pogrešno uvjerenje da SPF nije potreban kada je oblačno. Zaštita od sunca važna je svakog dana.
Kako prehrana utječe na zdravlje kože?
Nutricionistica Katarina Robić je istaknula kako prehrana ima ključnu ulogu u zdravlju kože, ali da ne postoji jedna “čudotvorna” namirnica koja može riješiti probleme s kožom:
Postoje znanstveno dokazani utjecaji pojedinih nutrijenata na razvoj kožnih problema, posebno akni.
Posebno je naglasila važnost omega-3 i omega-6 masnih kiselina, antioksidansa, cinka, vlakana i ugljikohidrata s niskim glikemijskim indeksom. Objasnila je:
Dokazano je da rafinirani ugljikohidrati i hrana s visokim glikemijskim indeksom mogu potaknuti razvoj akni zbog utjecaja na hormone poput inzulina.
Preporučila je mediteransku prehranu bogatu zdravim mastima, voćem, povrćem, mahunarkama, žitaricama i orašastim plodovima. Također je naglasila važnost pravilne hidracije:
Da bi svi organski sustavi normalno funkcionirali, potrebno je unositi minimalno 6 – 8 čaša vode dnevno, odnosno 0,3 dl po kilogramu tjelesne mase.
Cijeli tekst pročitajte na: krenizdravo.dnevnik.hr