Specifičnosti moždanog udara kod žena u reproduktivnoj dobi

Ženski spolni hormoni, poglavito estrogen, imaju značajan utjecaj na rizik od moždanog udara kod žena, a on, ovisno o fazi života u kojoj se žena nalazi, varira. Kakav je rizik od moždanog udara za žene u reproduktivnoj dobi, kako on utječe na trudnoću i plodnost, te što se događa s našim mozgom u trenutku kada u organizam unosimo zamjenske hormone, objašnjavaju neurologinja prim. dr. sc. Miljenka-Jelena Jurašić i specijalist ginekologije i opstetricije Jamin Kashwa, dr. med. te nutricionistica Katarina Robić koja otkriva koje namirnice pozitivno utječu na zdravlje našeg mozga.

Što je to moždani udar?

Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem cirkulacije u mozgu što dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Zbog nedostatka kisika i hranjivih tvari dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u zahvaćenim dijelovima mozga što se manifestira oštećenjem funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju.

Razlikujemo dva osnovna tipa moždanog udara:

• Ishemijski moždani udar, koji nastaje kao posljedica “začepljenja” krvne žile
• Hemoragijski moždani udar, do kojeg dolazi zbog puknuća krvne žile i izljeva krvi u mozak

Moždani udar godišnje pogađa oko šest do sedam milijuna ljudi u svijetu, a broj pacijenata mlađe i srednje dobi je u značajnom porastu. Jedan od nepromjenjivih rizičnih faktora za nastanak moždanog udara je i spol. Zbog dužeg životnog vijeka te hormonalnih promjena s kojima se suočavaju tijekom cijelog života, žene u pojedinim razdobljima života imaju povećani rizik od nastanka moždanog udara. Također, teže se od njega oporavljaju, imaju lošije ishode i manju kvalitetu života.

Iako je vrlo opasan u bilo kojoj dobi, kada žena u reproduktivnoj dobi doživi moždani udar, on više ne utječe samo na nju, nego i na potencijalni plod. Neurologinja sa subspecijalizacijom iz neuroimunologije, prim. dr. sc. Miljenka-Jelena Jurašić otkriva da je kod mladih žena koje su doživjele moždani udar zabilježena povišena stopa pobačaja, kao i ozbiljnije komplikacije u trudnoći.

Kako hormoni utječu na rizik od moždanog udara kod žena? Primjećujemo li nešto slično i kod muškaraca?

Ženski spolni hormoni, a osobito estrogen, imaju značajan utjecaj na učestalost pojave moždanog udara, a kako se s godinama mijenja razina estrogena u tijelu, mijenja se i njegov utjecaj na rizik od moždanog udara.

Estrogen, naime, ima dvojak utjecaj na kardiovaskularni sustav. S jedne strane, povećava sklonost zgrušavanju krvi, dok s druge strane, estrogen ima i protektivni učinak na krvne žile jer potiče vazodilataciju odnosno širenje krvnih žila.

Progesteron pak povećava rizik od moždanog udara tijekom trudnoće i babinja kod žena u reproduktivnoj dobi i to radi povećane sklonosti zgrušavanju krvi tijekom trudnoće, a rizik se dodatno povećava u slučaju postojanja preeklampsije i gestacijskog dijabetesa.

I uzimanje hormonskih preparata može povećati rizik od nastanka moždanog udara, kao i trudnoća nastala uslijed postupka IVF-a. Ipak, taj rizik je niskog stupnja i potrebno ga je individualno procjenjivati.

Također, neka istraživanja su otkrila veću učestalost aneurizmi kod žena u postmenopauzi u usporedbi s muškarcima iste dobi, međutim, još ne možemo sa sigurnošću tvrditi da je to doista povezano s estrogenom. I posljednje, primjena hormonske nadomjesne terapije u postmenopauzi također povećava rizik za nastanak ishemijskog moždanog udara.

Koje su dugoročne posljedice moždanog udara za žene u reproduktivnoj dobi, uključujući moguće utjecaje na plodnost, trudnoću i roditeljstvo?

Iako nema direktan utjecaj na plodnost, moždani udar u reproduktivnoj dobi je povezan sa smanjenjem libida kod žena, smanjenom vaginalnom sekrecijom i smanjenom mogućnosti doživljavanja orgazma.

Ako se dogodi u mlađoj životnoj dobi, moždani udar nosi i određeni stupanj rizika za trudnoću. Naime, zabilježena je povišena stopa pobačaja kod žena koje su doživjele moždani udar, kao i ozbiljnije komplikacije u trudnoći kod žena koje prije nastanka moždanog udara nisu rodile.

Također, statistički, ako se dogodi u vrijeme trudnoće, moždani udar može imati smrtni ishod u 15 posto slučajeva, a gotovo sve žene koje su ga doživjele posljedično imaju zaostale motoričke i kognitivne poteškoće.

Koja su specifična medicinska stanja ili faktori rizika kod žena u reproduktivnoj dobi koja ih čine podložnijima moždanom udaru?

Kada govorimo o čimbenicima rizika koji žene čine podložnijima moždanom udaru, govorimo o dvije skupine rizika, a to su oni “opći” rizični faktori, jednaki za žene i muškarce, ali koji imaju značajniji utjecaj na ženski nego muški organizam, te oni koji su specifični za žene.

Od opće poznatih čimbenika rizika za nastanak moždanog udara, dijabetes, atrijska fibrilacija, pretilost, pušenje i migrena negativnije utječu na žene nego na muškarce.

Kada govorimo o specifičnim faktorima rizika koji žene stavljaju u nepovoljniji položaj za nastanak moždanog udara to su:

• trudnoća i hipertenzivna terapija u trudnoći,
• prijevremeni porod,
• pojava gestacijskog dijabetesa,
• vanjska primjena estrogena,
• primjena oralnih kontraceptiva,
• primjena hormonske nadomjesne terapije u postmenopauzi,
• povećana količina endogenih estrogena (npr. sindrom policističnih jajnika),
• rana ili kasna pojava menarhe (prve menstruacije),
• rana menopauza (prije 42. godine života), bez obzira je li prirodna ili umjetno nastala kirurškim putem.

Suprotno tome, primjena oralne antikoagulantne terapije i statina kod žena ima pojačano povoljni učinak na smanjenje rizika od moždanog udara.

Postoje li specifični simptomi moždanog udara kod žena, posebno u kontekstu reproduktivnih dobnih skupina?

Simptomi moždanog udara generalno ovise o mjestu mozga na kojem se nastaje oštećenje, i samim time ne postoje neki koji su specifični samo za ženski organizam. Međutim, određeni tipovi moždanog udara češći su kod žena nego muškaraca, ali i obrnuto.

Na primjer, učestalost tranzitorne ishemijske atake, ishemijskog i hemoragijskog moždanog udara je nešto niža u žena nego muškaraca, ali subarahnoidalno krvarenje (jedan od oblika hemoragijskog moždanog udara) je nešto češće kod žena.

Razlog tome može biti povećana učestalost pojave i nastanka moždanih aneurizmi u žena te, posljedično, povećane učestalosti aneurizmom uzrokovanog subarahnoidalnog krvarenja. Rizik je, pak, najveći u postmenopauzi radi pada razine estrogena.

Kako prepoznati moždani udar?

Ako sumnjate da s vama ili nekim u vašoj blizini nešto nije u redu, poslužite se jednostavnim testom koji će vam pomoći utvrditi radi li se o moždanom udaru - ako osoba ne može izvesti neku od ove četiri naredbe, vrijeme je da bez odlaganja potražite pomoć liječnika:

1. NASMIJ SE Ako osoba ne može podići oba kuta usana, nešto nije u redu
2. RECI NEŠTO Nesuvisao, čudan ili nerazumljiv govor znak je da nešto nije u redu
3. PODIGNI RUKE Ako jedna ruka “pada”, nešto nije u redu
4. ISPLAZI JEZIK Ako je jezik "iskrivljen" ili se uvija na jednu ili drugu stranu, znak je da sasvim sigurno nešto ne valja

Ovaj test je poznat i pod nazivom FAST test - FAST je zapravo akronim za četiri simptoma na koja treba obratiti pažnju, a to su face (lice), arms (ruke), speech (govor) i time (vrijeme), odnosno podsjetnik da je potrebno reagirati odmah. Hrvatska inačica ovog akronima je GROM (govor, ruke, oduzetost odnosno asimetrija lica i minute unutar kojih je potrebno potražiti pomoć).

Kako se žene u reproduktivnoj dobi mogu zaštititi od nastanka moždanog udara?

Prije svega, važno je identificirati pripadate li skupini žena koje su u nešto većem riziku od nastanka moždanog udara. Zatim je važno godišnje obavljati sistematske preglede kod kojih je najvažnija provjera vrijednosti krvnoga tlaka, vrijednosti kolesterola i šećera u krvi te općeg kardiovaskularnog zdravlja koji se sastoji od provjere stanja srca te kolor doplera karotidnih arterija.

Osobito je važno poboljšati svoje životne navike: uvesti mediteransku prehranu u svakodnevnu rutinu, sniziti udio soli i zasićenih masnoća u hrani, prestati pušiti, ograničiti uporabu alkoholnih pića te redovito, odnosno svakodnevno provoditi umjerenu tjelesnu aktivnost.

Iznimno je važno osvijestiti najčešće simptome moždanog udara koje je moguće prepoznati u ključnom trenutku i reagirati pravodobnim odlaskom u hitnu službu - unutar tri sata od nastupa simptoma.

TRI PITANJA KOJA ŽENE MORAJU POSTAVITI SVOM LIJEČNIKU RADI PROCJENE RIZIKA OD NASTANKA MOŽDANOG UDARA

• U kojoj dobi počinje povećani rizik za moždani udar kod žena?
• Jesu li oralni kontraceptivi ili drugi hormoni sigurni lijekovi?

Možemo li procijeniti moj osobni rizik od moždanog udara?

Istraživanja pokazuju da estrogen ima veliki utjecaj na rizik od nastanka moždanog udara, objašnjava ginekolog Jamin Kashwa, subspecijalist humane reprodukcije te dodaje kako i samo “porijeklo” estrogena - radi li se o našem prirodnom, endogenom estrogenu ili onom kojeg unosimo kroz kontracepciju ili nadomjesnu terapiju u postmenopauzi - ima utjecaj na njegov povoljan ili nepovoljan učinak.

Kako estrogen utječe na rizik od moždanog udara?

Žene u predmenopauzi imaju manji rizik za razvijanje moždanog udara nego žene u postmenopauzi što nas dovodi do zaključka o protektivnom učinku estrogena.

Sama oralna primjena hormonsko nadomjesnog liječenja povećava rizik za moždani udar, pogotovo tijekom prve godine terapije, vjerojatno radi početnih promjena u pojačanoj grušavosti krvi uzrokovanog estrogenima.

Međutim, kontinuirana upotreba hormonskog nadomjesnog liječenja nakon godinu dana nema značajniji utjecaj na razvitak moždanog udara. S druge strane, niske doze transdermalnih estrogena čini se ne utječu na pojavnost moždana udara.

Estrogeni imaju jaki učinak na arterijski endotel te tako promoviraju dilataciju (širenje) krvnih žila i protok krvi kroz njih, te smanjuju upalni odgovor koji se razvija tijekom moždanog udara i na taj način modificiraju leziju moždanog tkiva.

Na koji način dob u kojoj nastupi prva menstruacija utječe na rizik od moždanog udara?

Što kasnije nastupi prva menstruacija, to je rizik od nastanka moždanog udara veći, a s druge strane, što ranije žene prestanu menstruirati, odnosno što ranije nastupi menopauza, rizik za moždani udar je veći.

Statistički, žene koje uđu u menopauzu prije 42. godine imaju dva puta veći rizik za razvoj moždanog udara u usporedbi sa ženama koje uđu u menopauzu poslije 42. godine života.

Kako kontracepcija utječe na rizik od moždanog udara kod žena?

Učestalost moždanog udara kod žena koje su koriste kombinirane oralne kontraceptive je povišena uspoređujući sa ženama koje ih ne koriste što upućuje na povezanost oralnih kontraceptiva s moždanim udarom.

Istraživanja upućuju na povezanost doze estrogena u oralnim kontraceptivima s rizikom od moždanog udara. Što je viša doza estrogena povisuje se rizik za ishemijski, ali i hemoragijski moždani udar, dok samo vrijeme uzimanja kombiniranih oralnih kontraceptiva povisuje rizik za ishemijski, ali ne i za hemoragijski moždani udar.

Također, kombinacija oralnih kontraceptiva i pojedinih bolesti i stanja dodatno povećava rizik od nastanka moždanog udara, a to su:

• sindrom policističnih jajnika,
• bolest srpastih stanica,
• COVID-19 infekcija,
• izlaganje kemikalijama koje modificiraju endokrini odgovor,
• pušenje klasičnih ili elektroničkih cigareta,
• hipertenzija,
• disbalans masnoća,
• migrene s aurom.

Navedeni rizik za moždani udar se reducira upotrebom modernih niskodozažnih kontraceptivnih pilula te kontraceptivima koji sadrže samo progestine.

Sam rizik za ishemični moždani udar kao posljedica uzimanja kontraceptivnih pilula je manji nego rizik od nastanka moždanog udara u trudnoći.

Kao i svaki drugi organ u našem tijelu, i mozak treba “gorivo” za rad - koje su najbolje, a koje najgore namirnice za zdravlje mozga, a samim time i rizik od nastanka moždanog udara, otkriva nutricionistica Katarina Robić.

Najgore prehrambene navike za zdravlje mozga

Prerađena hrana, bogata dodanim šećerima i zasićenim masnim kiselinama, s visokim udjelom soli, najgore je što možete unijeti u svoj organizam. Neke od takvih namirnica su prerađeno meso, zaslađeni napitci, slane i masne grickalice, slatkiši, polugotovi i gotovi proizvodi.

Sve one imaju visok udio soli koji negativno utječe na krvni tlak, a visok krvni tlak pak povećava rizik za razvoj demencije, vaskularne demencije i moždanog udara, kao i za mnoge kronične nezarazne bolesti. Također, visok unos rafiniranih šećera potiče upalne procese i oksidativni stres, što također može oštetiti moždane stanice. Isto tako, kao što se može i pretpostaviti, i prekomjerna konzumacija alkohola negativno utječe na naš mozak.

Najbolja hrana za mozak

Najbolje namirnice za zdrav mozak su:

• Svježe voće, posebice bobičasto, i zeleno lisnato povrće koje obiluje flavonoidima, spojevima koji imaju zaštitni učinak na mozak i zaslužni su za bolji protok krvi u mozgu
• Cjelovite žitarice kao što su ječam, heljda, zob, smeđa riža, raž, pir… One obiluju vlaknima i hrane naše “dobre”, korisne bakterije u crijevima i tako poboljšavaju naše cjelokupno zdravlje, ali i raspoloženje
• Orašasti plodovi i sjemenke te začinsko bilje koji obiluje vitaminom E, antioksidansom koji neutralizira slobodne radikale
• Ekstra djevičansko maslinovo ulje koje sadrži oleokantal, kemijski spoj koji ima protuupalna svojstva te ometa vezanje neurotoksičnih proteina na moždane sinapse
• Nemasno meso i svježa riba, i to masna riba koja obiluje omega-3 masnim kiselinama kao što je losos, sardine, inćuni, pastrva i skuša