Moždani udar kod žena: Simptomi, čimbenici rizika, mogućnost oporavka

Malo je reći da je statistika crna - svake dvije sekunde jedna osoba doživi moždani udar, a svakih šest od njega jedna i premine. U Hrvatskoj se od posljedica moždanog udara liječi otprilike 13 tisuća ljudi.

Dok u srednjim godinama žene imaju manji rizik od nastanka moždanog udara nego muškarci, s ulaskom u menopauzu taj rizik značajno raste. U deset godina od trenutka nastupanja menopauze, za žene se rizik od moždanog udara udvostručuje.

O specifičnostima moždanog udara kod žena, rizičnim čimbenicima te, u slučaju da do incidenta dođe, životu nakon moždanog udara razgovarali smo s nekim od vodećih stručnjaka iz područja neurologije, ginekologije, psihijatrije, fizikalne medicine i rehabilitacije te nutricionizma iz zagrebačke poliklinike Aviva.

U ovom članku doznaj:

• Što je to moždani udar?
• Kako prepoznati moždani udar?
• Kako hormoni utječu na rizik od moždanog udara kod žena?
• Faktori rizika za nastanak moždanog udara kod žena u reproduktivnoj dobi
• Utjecaj kontracepcije na rizik od moždanog udara kod žena
• Veza između menopauze i povećanog rizika od moždanog udara
• Utjecaj terapije zamjenskim hormonima na rizik od nastanka moždanog udara tijekom menopauze
• Utječe li stres na rizik od nastanka moždanog udara?
• Kako izgleda i koliko dugo traje oporavak od moždanog udara?
• Što utječe na mogućnosti i vrijeme oporavka nakon moždanog udara?
• Koja je uloga rehabilitacije u oporavku od moždanog udara?
• Utjecaj prehrane na zdravlje mozga

Što je to moždani udar?

Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem cirkulacije u mozgu što dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Zbog nedostatka kisika i hranjivih tvari dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u zahvaćenim dijelovima mozga što se manifestira oštećenjem funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju.

Razlikujemo dva osnovna tipa moždanog udara:

• Ishemijski moždani udar, koji nastaje kao posljedica “začepljenja” krvne žile
• Hemoragijski moždani udar, do kojeg dolazi zbog puknuća krvne žile i izljeva krvi u mozak

Moždani udar godišnje pogađa oko šest do sedam milijuna ljudi u svijetu, a broj pacijenata mlađe i srednje dobi je u značajnom porastu. Jedan od nepromjenjivih rizičnih faktora za nastanak moždanog udara je i spol. Zbog dužeg životnog vijeka te hormonalnih promjena s kojima se suočavaju tijekom cijelog života, žene u pojedinim razdobljima života imaju povećani rizik od nastanka moždanog udara. Također, teže se od njega oporavljaju, imaju lošije ishode i manju kvalitetu života.

Kako prepoznati moždani udar?

Ako sumnjate da s vama ili nekim u vašoj blizini nešto nije u redu, poslužite se jednostavnim testom koji će vam pomoći utvrditi radi li se o moždanom udaru - ako osoba ne može izvesti neku od ove četiri naredbe, vrijeme je da bez odlaganja potražite pomoć liječnika:

1. NASMIJ SE Ako osoba ne može podići oba kuta usana, nešto nije u redu
2. RECI NEŠTO Nesuvisao, čudan ili nerazumljiv govor znak je da nešto nije u redu
3. PODIGNI RUKE Ako jedna ruka “pada”, nešto nije u redu
4. ISPLAZI JEZIK Ako je jezik "iskrivljen" ili se uvija na jednu ili drugu stranu, znak je da sasvim sigurno nešto ne valja

Ovaj test je poznat i pod nazivom FAST test - FAST je zapravo akronim za četiri simptoma na koja treba obratiti pažnju, a to su face (lice), arms (ruke), speech (govor) i time (vrijeme), odnosno podsjetnik da je potrebno reagirati odmah. Hrvatska inačica ovog akronima je GROM (govor, ruke, oduzetost odnosno asimetrija lica i minute unutar kojih je potrebno potražiti pomoć).

Kako hormoni utječu na rizik od moždanog udara kod žena?

“Ženski spolni hormoni, a osobito estrogen, imaju značajan utjecaj na učestalost pojave moždanog udara, a kako se s godinama mijenja razina estrogena u tijelu, mijenja se i njegov utjecaj na rizik od moždanog udara.

Estrogen, naime, ima dvojak utjecaj na kardiovaskularni sustav. S jedne strane, povećava sklonost zgrušavanju krvi, dok s druge strane, estrogen ima i protektivni učinak na krvne žile jer potiče vazodilataciju odnosno širenje krvnih žila.”, otkriva prim. dr. sc. Miljenka-Jelena Jurašić, neurologinja sa subspecijalizacijom neuroimunologije te dodaje da, s druge strane, progesteron pak povećava rizik od moždanog udara tijekom trudnoće i babinja kod žena u reproduktivnoj dobi. Uzrok tome je povećana sklonost zgrušavanju krvi tijekom trudnoće, a rizik se dodatno povećava u slučaju postojanja preeklampsije i gestacijskog dijabetesa.

“I uzimanje hormonskih preparata može povećati rizik od nastanka moždanog udara, kao i trudnoća nastala uslijed postupka IVF-a. Ipak, taj rizik je niskog stupnja i potrebno ga je individualno procjenjivati.

Također, neka istraživanja su otkrila veću učestalost aneurizmi kod žena u postmenopauzi u usporedbi s muškarcima iste dobi, međutim, još ne možemo sa sigurnošću tvrditi da je to doista povezano s estrogenom. I posljednje, primjena hormonske nadomjesne terapije u postmenopauzi također povećava rizik za nastanak ishemijskog moždanog udara.”, govori liječnica.

Koja su specifična medicinska stanja ili faktori rizika kod žena u reproduktivnoj dobi koja ih čine podložnijima moždanom udaru?

“Kada govorimo o čimbenicima rizika koji žene čine podložnijima moždanom udaru, govorimo o dvije skupine rizika, a to su oni ‘opći’ rizični faktori, jednaki za žene i muškarce, ali koji imaju značajniji utjecaj na ženski nego muški organizam, te oni koji su specifični za žene.”, objašnjava dr. Jurašić.

Od opće poznatih čimbenika rizika za nastanak moždanog udara, dijabetes, atrijska fibrilacija, pretilost, pušenje i migrena negativnije utječu na žene nego na muškarce.

Kada govorimo o specifičnim faktorima rizika koji žene stavljaju u nepovoljniji položaj za nastanak moždanog udara to su:

• trudnoća i hipertenzivna terapija u trudnoći,
• prijevremeni porod,
• pojava gestacijskog dijabetesa,
• vanjska primjena estrogena,
• primjena oralnih kontraceptiva,
• primjena hormonske nadomjesne terapije u postmenopauzi,
• povećana količina endogenih estrogena (npr. sindrom policističnih jajnika),
• rana ili kasna pojava menarhe (prve menstruacije),
• rana menopauza (prije 42. godine života), bez obzira je li prirodna ili umjetno nastala kirurškim putem.

Suprotno tome, primjena oralne antikoagulantne terapije i statina kod žena ima pojačano povoljni učinak na smanjenje rizika od moždanog udara.

Kako kontracepcija utječe na rizik od moždanog udara kod žena?

“Učestalost moždanog udara kod žena koje su koriste kombinirane oralne kontraceptive je povišena uspoređujući sa ženama koje ih ne koriste što upućuje na povezanost oralnih kontraceptiva s moždanim udarom.

Istraživanja upućuju na povezanost doze estrogena u oralnim kontraceptivima s rizikom od moždanog udara. Što je viša doza estrogena povisuje se rizik za ishemijski, ali i hemoragijski moždani udar, dok samo vrijeme uzimanja kombiniranih oralnih kontraceptiva povisuje rizik za ishemijski, ali ne i za hemoragijski moždani udar.” govori Jamin Kashwa, dr. med., specijalist opstetricije i ginekologije sa subspecijalizacijom iz područja humane reprodukcije.

Također, objašnjava dr. Kashwa, kombinacija oralnih kontraceptiva i pojedinih bolesti i stanja dodatno povećava rizik od nastanka moždanog udara, a to su:

• sindrom policističnih jajnika,
• bolest srpastih stanica,
• COVID-19 infekcija,
• izlaganje kemikalijama koje modificiraju endokrini odgovor,
• pušenje klasičnih ili elektroničkih cigareta,
• hipertenzija,
• disbalans masnoća,
• migrene s aurom.

Navedeni rizik za moždani udar se reducira upotrebom modernih niskodozažnih kontraceptivnih pilula te kontraceptivima koji sadrže samo progestine.

Sam rizik za ishemični moždani udar kao posljedica uzimanja kontraceptivnih pilula je manji nego rizik od nastanka moždanog udara u trudnoći.

Koja je veza između menopauze i povećanog rizika od moždanog udara?

Menopauza je stanje reproduktivnog starenja kod žena, počinje u srednjoj životnoj dobi, a uključuje neurološko i endokrino starenje. Prolazi kroz različite faze, a uzrokovana je padom koncentracije ženskih spolnih hormona u organizmu.

“Dok u srednjim godinama žene imaju manji rizik od moždanog udara nego muškarci, s ulaskom u menopauzu rizik od razvoja cerebrovaskularnih bolesti, pa tako i moždanog udara, raste. U idućih deset godina od nastupanja menopauze, za žene se rizik od moždanog udara udvostručuje.”, govori doc. prim. dr. sc. Sandra Morović, dr. med., specijalistica neurologije i medicinska ravnateljica poliklinike Aviva.

“Čimbenike rizika dijelimo na nemodificirajuće, odnosno one na koje ne možemo utjecati, poput dobi, spola, rase, etničke pripadnosti i naslijeđa, te modificirajuće - one na koje možemo utjecati - a koji se uglavnom odnose na naš životni stil. Neki od najčešćih rizičnih faktora tog tipa su povišeni krvni tlak, povišene masnoće, šećerna bolest, pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola i manjak tjelesne aktivnosti, ali i nedavno preboljela tranzitorna ishemijska ataka poznata i kao ‘mini moždani udar’ te srčane bolesti.

Jedan od čimbenika rizika za nastanak bolesti kod žena je i pad razine estrogena koji se tijekom prijelaza u menopauzu može sniziti za čak 60 posto. Također, i rano nastupanje menopauze može predstavljati rizik za pojavu bolesti.

S obzirom na to da je moždani udar je drugi vodeći uzrok smrtnosti i na razini svijeta i u Hrvatskoj, u pitanju je područje velikog interesa pa se danas intenzivno istražuju i drugi potencijalni čimbenici rizika poput genetskih markera i drugih bolesti.”, objašnjava dr. Morović.

Kakav utjecaj na rizik od moždanog udara tijekom menopauze ima terapija zamjenskim hormonima?

“Podaci kojima danas raspolažemo ukazuju na to da je rizik od moždanog udara u prvim mjesecima nakon zadnje menstruacije nizak. Međutim, treba biti posebno oprezan tijekom prvih šest mjeseci uzimanja terapije jer u tom razdoblju postoji prolazni porast rizika, koji se nakon tog početnog perioda smanjuje. Smatra se da je uzrok tog prolaznog porasta rizika vrijeme potrebno za uspostavljanje hormonske ravnoteže u tijelu.

Kada govorimo o nadomjesnoj terapiji i riziku od moždanog udara, važan element u toj priči je ženski hormon estrogen. Kod propisivanja nadomjesne terapije uvijek je bolje krenuti s nižom dozom estrogena jer je sigurnija u odnosu na višu dozu, te je manja mogućnost da će doći do neželjenog stanja.”, smatra dr. sc. Tomislav Miletić, dr. med., spec. ginekologije i opstetricije te dodaje kako su i godine kada pacijentica počinje uzimati nadomjesnu terapiju važan element u priči o riziku od moždanog udara. Što je žena u višoj životnoj dobi prilikom početka uzimanja nadomjesne terapije, to je veća mogućnost komplikacija.

“Svakoj pacijentici je potrebno pokloniti dovoljno vremena kako bi kroz detaljan razgovor saznali o svim dosadašnjim bolestima (hipertenzija, dijabetes melitus, hiperlipidemija, fibrilacija atrija…), svim terapijama koje pacijentica uzima, kao i o životnim navikama. Uzimajući sve te parametre u obzir, donosimo odluku smije li uzimati nadomjesnu terapiju i ako da, koji bi preparat bio najbolji za nju, odnosno s kojim bismo preparatom postigli najbolje rezultate, a da izbjegnemo nepovoljne učinke.”, objašnjava dr. Miletić.

Utječe li stres na rizik od nastanka moždanog udara?

“Stres definiramo kao stanje u kojem kod pojedinca dolazi do niza fizioloških i bioloških promjena kao odgovor na nemogućnost prilagodbe na zahtjeve iz okoline. Suočeno s takvom situacijom, naše tijelo pokreće kompleksne mehanizme neurološkog i endokrinog sustava za očuvanje homeostaze organizma. Te promjene koje se događaju u našem organizmu su multisistemske, a obuhvaćaju povećanje srčanog ritma i arterijskog tlaka, povećanje razine šećera u krvi, poremećaj koagulacijskih mehanizama, forsiranu kontrakciju srčanih i respiratornih mišića…”, govori dr. med. Marija Ivica, neurologinja specijalizirana za neuromuskularne bolesti te naglašava da veza između moždanog udara i stresa nije tako jednostavna.

“Mehanizam utjecaja na razvoj moždanog udara je multifaktorijalan, a stres pogoduje nastanku i pogoršanju kardiovaskularnih čimbenika rizika. Praćenjem pacijenata koji su bili izloženi neposrednom (akutnom) ili kroničnom stresu, pokazalo se da oni zaista imaju povećan rizik od razvoja moždanog udara.

Također, važno je napomenuti da riziku od moždanog udara doprinosi i niz nezdravih obrazaca ponašanja koji su često vezani upravo uz stres, a u pitanju su pušenje, sjedilački način života, neumjerena konzumacija alkohola, nezdrava prehrana bazirana na prerađenim namirnicama i pretilost.”, zaključuje liječnica.

Ako dođe do moždanog udara - kako izgleda put oporavka i koliko on obično traje?

“Oporavak nakon moždanog udara je individualan, a ovisi primarno o stupnju oštećenja moždanog tkiva. Teško je predvidjeti koliko i kako brzo će se pacijent oporaviti, no općenito govoreći, do najvećeg oporavka dolazi u prvim tjednima i mjesecima (oko tri mjeseca), a on može trajati 12 do 18 mjeseci, povremeno i duže.” objašnjava mr. sc. Maja Kovačiček, dr. med., neurologinja specijalizirana za neuromuskularne bolesti u poliklinici Aviva.

“Općenito govoreći, među bolesnicima koji prežive moždani udar, kod dvije treći zaostat će neki stupanj neurološkog deficita, a jedna će trećina biti trajno onesposobljena i ovisit će o tuđoj njezi i pomoći.

Rehabilitacija nakon moždanog udara počinje već tijekom hospitalizacije, a što prije započne, to je veća vjerojatnost oporavka izgubljenih sposobnosti i vještina. Dio pacijenata se oporavi već tijekom hospitalizacije, ali većina treba neki oblik dugotrajne rehabilitacije.

Rehabilitaciju provodi multidisciplinarni tim specijalista koji uključuje liječnike obiteljske medicine, neurologe, fizijatre, fizioterapeute, medicinske sestre, radne terapeute, kao i stručnjake koji pomažu u oporavku mogućih poteškoća u komunikaciji, emocionalnih poteškoća, problema s koncentracijom i pamćenjem. Također, ovisno o poteškoćama koje ima bolesnik, potrebno je uključiti i druge stručnjake.”, navodi dr. Kovačiček.

Što utječe na mogućnosti i vrijeme oporavka nakon moždanog udara?

Moždani udar je hitno medicinsko stanje i zbrinjavanje bolesnika u adekvatno opremljenoj zdravstvenoj ustanovi za liječenje moždanog udara utječe na posljedice i ishod moždanog udara. Brzo otkrivanje i hitna medicinska pomoć su ključni za optimizaciju ishoda bolesti.

“Na oporavak utječe niz faktora i to ne samo motorički deficit, nego i emocionalni faktori kao što su motivacija, raspoloženje, mogućnost da pacijent nastavi rehabilitacijske aktivnosti bez terapeuta. Potpora obitelji i prijatelja jako je važna za bolesnika.

Nažalost, moguće komplikacije nakon moždanog udara su brojne i šarolike, a tu ubrajamo ponovni moždani udar, upalu pluća kod pacijenata s teškom onesposobljenošću, urinarne infekcije… Sve te komplikacije utječu na duljinu oporavka.”, kaže dr. Kovačiček.

Također, brojne bolesti i stanja kao što su povišen krvni tlak, razne srčane bolesti, dijabetes i povišene masnoće, ali i način života povezani su s povećanim rizikom od nastanka moždanog udara, pa kontrolom tih čimbenika možemo utjecati i na oporavak i prevenciju komplikacija.

Kakve posljedice moždani udar ostavlja na mentalno zdravlje?

“Preboljeli moždani udar ima veliki utjecaj na mentalno stanje pacijenta, ali i njegove okoline. Koliki - to u velikoj mjeri ovisi o stu,nju moždanog deficita nakon udara.”, govori psihijatrica dr. sc. Arijana Turčin, dr. med., subspecijalistica biologijske psihijatrije.

“Nakon moždanog udara, može doći do pogoršanja anksioznosti i pojave straha. Također, kod pacijenata koji su ostali nepokretni ili na neki drugi način oštećeni, nerijetko se javlja depresija, ali i psihoza. Javljaju se halucinacije poput glasova ili priviđenja, pacijenti postaju paranoidni, nekritični pa čak i agresivni. U tim se slučajevima pacijenti obično javljaju psihijatru - samoinicijativno ili na nagovor zabrinutih bližnjih.

Nakon pregleda donosi se odluka o liječenju psihičkih smetnji, a terapija i rehabilitacija se određuju individualno uzimajući u obzir brojne faktore kao što su dob, spol, druge dijagnoze, psihičko i fizičko stanje prije udara, stupanj suradnje pacijenta, potpora okoline…”, objašnjava psihijatrica.

Koja je uloga rehabilitacije odnosno fizikalne terapije u oporavku od moždanog udara?

“Rehabilitacija osoba nakon moždanog udara je multidisciplinarni proces koji se koristi primarno neuroplastičnošću mozga, odnosno njegovom sposobnošću prilagodbe na nova iskustva ili uvjete pri čemu se mozak modificira, adaptira ili čak morfološki mijenja sukladno potrebi. Cilj je, naravno, poboljšati kvalitetu života bolesnika odnosno umanjiti posljedice oštećenja mozga nakon moždanog udara, ponovno uspostaviti uobičajene dnevne aktivnosti i bolesnika ponovno uključiti u društvo.”, objašnjava mr. sc. Dijana Bešić, specijalistica fizikalne medicine i rehabilitacije te dodaje da su ključni aspekti rehabilitacije su postavljanje jasnih kratkoročnih i dugoročnih ciljeva u planu oporavka, kao i izrada plana evaluacije učinkovitosti rehabilitacijskog procesa. Izuzetno je važno da se s rehabilitacijom počne što je prije moguće jer se, upravo zbog neuroplastičnosti mozga, najveći napredak postiže upravo u prvim tjednima od incidenta.

“Kako je u pitanju multidisciplinarni proces, u njemu sudjeluje i multidisciplinarni tim stručnjaka koji predvodi liječnik fizijatar. Intenzitet rehabilitacije određuje se i prilagođava svakom pojedinom bolesniku, a rehabilitaciju je nužno provoditi najmanje 45 minuta dnevno, pet dana u tjednu.”, zaključuje.

Kako prehrana utječe na zdravlje mozga?

Kao i svaki drugi organ u našem tijelu, i mozak treba “gorivo” za rad, a način na koji se hranimo može imati zaštitni utjecaj na naše cerebrovaskularno zdravlje, ali i negativno utjecati na rizik od nastanka moždanog udara. Nutricionistica Katarina Robić otkriva koje namirnice naš mozak voli, a koje ne, postoje li specifični dodaci prehrani koji mogu povoljno utjecati na rizik od nastanka moždanog udara, kao i oni koji mogu pomoći u oporavku.

Postoje li specifični dodaci prehrani koji mogu povoljno utjecati na rizik od nastanka moždanog udara kod žena u menopauzi?

Iako bi raznolika prehrana trebala biti prva opcija za zadovoljenje potreba za vitaminima i mineralima, ponekad je vrlo teško isključivo prehranom unijeti dovoljne količine određenih nutrijenata, posebice u periodu menopauze kada se u tijelu žena događaju velike promjene i oscilacije.

Kod menopauzalnih žena primijećen je nedostatak vitamina B skupine, posebice vitamina B6 pa ako ga se ne uspije unijeti u dovoljnim količinama samo putem hrane, potrebno je ga je suplementirati. Uz vitamin B6, i vitamin B12 zajedno s folnom kiselinom doprinosi normalnom metabolizmu homocisteina, aminokiseline koja se povezuje s bolestima kardiovaskularnog sustava. S obzirom na to da u menopauzi više nema zaštitnog djelovanja estrogena, raste rizik od kardiovaskularnih bolesti stoga je adekvatan unos vitamina B12 neophodan.

U olakšavanju simptoma menopauze pomažu kalcij, makromineral zaslužan za izgradnju kostiju, zubi i desni, ključan i za prijenos informacija između neurona putem sinapsi, zatim kalij, koji regulira krvni tlak i tako utječe na smanjenje rizika od moždanog udara, te vitamin D koji smanjuje rizik od šećerne bolesti, bolesti srca, povišenog krvnog tlaka, osteoporoze, karcinoma jajnika i dojke. Također, vitamin D djeluje i protuupalno te podržava rast i normalnu funkciju svih tjelesnih stanica. Treba spomenuti i magnezij, makromineral koji nam je potreban za normalan rad kostiju, mišića i srca te za regulaciju krvnog tlaka.

Najgore prehrambene navike za zdravlje mozga

Prerađena hrana, bogata dodanim šećerima i zasićenim masnim kiselinama, s visokim udjelom soli, najgore je što možete unijeti u svoj organizam. Neke od takvih namirnica su prerađeno meso, zaslađeni napitci, slane i masne grickalice, slatkiši, polugotovi i gotovi proizvodi.

Sve one imaju visok udio soli koji negativno utječe na krvni tlak, a visok krvni tlak pak povećava rizik za razvoj demencije, vaskularne demencije i moždanog udara, kao i za mnoge kronične nezarazne bolesti. Također, visok unos rafiniranih šećera potiče upalne procese i oksidativni stres, što također može oštetiti moždane stanice. Isto tako, kao što se može i pretpostaviti, i prekomjerna konzumacija alkohola negativno utječe na naš mozak.

Kako prehrana utječe na oporavak od moždanog udara?

Prehrana predstavlja jedan od učinkovitih pristupa za sprječavanje kognitivnog pada nakon moždanog udara.

Brojna istraživanja pokazuju su povezanost između većeg pridržavanja mediteranske dijete i niže stope kognitivnog pada. Točnije, zaštitni učinak na mozak ima takozvana MIND dijeta,

mediteranska dijeta s ciljem odgode neurodegeneracije, u kojoj su spojene preporuke DASH dijete (prehrambene preporuke s ciljem kontrole hipertenzije) s glavnim odrednicama mediteranske prehrane.

Glavne preporuke MIND dijete su:

• Unosite najmanje tri porcije cjelovitih žitarica dnevno.
• Unosite najmanje šest porcija zelenog lisnatog povrća tjedno, uz svakodnevni unos jedne ili više porcija drugog povrća.
• Unosite najmanje dvije porcije bobičastog voća tjedno.
• Unosite najmanje jednu porciju ribe, dvije porcije mesa peradi, tri porcije mahunarki i pet ili više porcija orašastih plodova tjedno.
• Primaran izvor masti je maslinovo ulje.

S druge strane, MIND dijeta ograničava:

• Unos crvenog mesa i suhomesnatih proizvoda na najviše četiri porcije tjedno.
• Unos brze i pržene hrane na manje od jedne porcije tjedno.
• Unos maslaca ili margarina na manje od jedne žličice dnevno.
• Unos sira na manje od jedne porcije tjedno.
• Unos peciva i slastica na manje od pet obroka tjedno.

Praćenjem MIND dijete, u organizam unosimo široku lepezu nutrijenata s blagotvornim djelovanjem na zdravlje mozga, uključujući omega-3 masne kiseline, antioksidanse, karotenoide, flavonoide, vitamin E i folat. Brojna istraživanja pokazuju kako upravo izbjegavanje zasićenih i transmasnih kiselina uz povećan unos antioksidansa i vitamina B-skupine usporava kognitivni pad, pri čemu najbolji učinak i rezultate pokazuju zeleno lisnato povrće i bobičasto voće.

Autor članka: Meddox