Kako nam preventivna alergološka testiranja i hrana može pomoći u borbi s alergijama

Alergijske bolesti su postale globalni problem. Prema statistikama Svjetske zdravstvene organizacije, WHO (engl. World Health Organisation), 30-40 % ukupnog svjetskog stanovništva boluje od barem jedne alergijske bolesti. U prošlosti su alergijske bolesti tretirane kao rijetke. U novije doba postajemo svjedoci velikog povećanja njihove učestalosti.

Europska akademija za alergiju i kliničku imunologiju (EAACI) iznijela je podatak kako više od 150 milijuna Europljana pati od kroničnih alergija, a trenutna prognoza je da će do 2025. godine biti pogođena polovica ukupne populacije Europske unije. Alergijska reakcija na hranu imunosna je reakcija organizma na pojedini sastojak hrane unutar koje su proteini  glavne alergene komponente u hrani.

Alergena aktivnost namirnice može se smanjiti, ostati ista ili čak povećati postupkom prerade hrane. S obzirom na brojne strukture alergena sadržanih u cjelovitoj namirnici, te imajući u vidu da isti postupak obrade može imati različito djelovanje na različite proteine, utjecaj obrade hrane na strukturna i alergena svojstva alergenih namirnica teško je predvidjeti. Nadalje, stupanj modifikacije alergenih proteina prilikom obrade hrane ovisi o vrsti postupka i uvjetima, strukturi proteina i sastavu  hrane.

 Što su alergije?

Alergijske reakcije javljaju se kod osoba s prirodno oslabljenim imunitetom, odnosno nakon stanja u kojima je prirodni imunološki obrambeni sustav iscrpljen.

Alergija na hranu definira se kao nepovoljni zdravstveni utjecaj uslijed specifične imunosne reakcije prouzrokovane opetovanim oralnim izlaganjem određenoj hrani putem IgE antitijela svojstvenih određenoj hrani, ili staničnih mehanizama, ili pak kombinirano. Alergijske bolesti se razvijaju i mijenjaju tijekom života, a očituju se u obliku različitih simptoma koji se mogu javiti u bilo kojem organskom sustavu, u bilo kojem razdoblju života, a intenzitet im slabi starenjem.

Alergija  dakle predstavlja prejaku reakciju imunološkog sustava na vanjsku tvar ili na više njih, poznatih pod zajedničkim imenom alergeni. Kod osoba koje nisu alergične imunološki sustav je zapamtio alergene kao bezazlene tvari. Kod alergičnih osoba obrambeni sustav doživljava alergen kao ‘strano tijelo’ te dolazi do burne reakcije pri čemu se stvaraju antitijela IgE.

Koje alergije poznajemo?

Alergije na hranu posredovane imunoglobulinima E mogu rezultirati naglim i akutnim reakcijama (obično unutar 2 sata nakon oralnog izlaganja određenoj hrani), a mogu se očitovati uz mnoštvo raznovrsnih simptoma koji mogu zahvatiti probavni, dišni, kardiovaskularni i kožni sustav . Reakcije se kreću od blagih (npr. osip/koprivnjača) do akutnih (npr. anafilaksija). Imunosne IgE alergije na hranu češće pogađaju samo gastrointestinalni trakt na subakutni ili kroničan način. Do reakcije tipično dolazi s odgodom od 2 do 48 sati nakon konzumiranja određene hrane. Najčešći nutritivni ili prehrambeni alergeni su: jaja, mlijeko, soja, kikiriki, orasi, bademi, lješnjaci, morski plodovi, jagode, kivi.

Alergijske reakcije na dišnim organima uzrokovane su prvenstveno tvarima koje se udišu zrakom. Inhalacijski ili udisajni alergeni su: pelud trava, stabala, korova, grinje, kućna prašina, plijesan, epitelne stanice pasa i mačaka.  Osobe koje su osjetljive na pelud drveća, osjećaju tegobe između veljače i svibnja, dok istodobno u velikom postotku imaju alergijsku križnu  reakciju na jabuku, orah, mrkvu.

Ako se pojavi sumnja na alergiju , preporučljivo je napraviti Alergo test na 295 namirnica. Nakon testiranja je potrebno provesti odgovarajući individualno prilagođen program prehrane.

Kod alergije na hranu primarno je isključiti iz prehrane dotičnu alergenu hranu te izbjegavati nehotično izlaganje istoj u nekontroliranim uvjetima, tj. na putovanjima, u restoranima, kao i izlaganje hrani bez deklaracije

Istraživanja pokazuju da konzumiranje određene hrane prema planu prehrane može pomoći u borbi protiv alergija. Odabirom pravih namirnica vaše tijelo će se moći kvalitetnije boriti sa svim tipovima alergija.

Obavezno je potrebno napraviti plan prehrane kojeg se treba strogo pridržavati, gdje će se objediniti svi potrebni makro i mikro nutrijenti. Kako ne bi došlo do deficita pojedinih nutrijenata do kojih jednolična prehrana može dovesti, a mogu rezultirati određenim zdravstvenim komplikacijama.

ALERGO TEST na 295 namirnica

ALERGO295 predstavlja najnoviju generaciju dijagnostičkih testova razvijenih na temelju najnaprednijeg znanja na području nanotehnologije za mjerenje specifičnog IgE antitijela, koristeći molekularne alergene i alergene ekstrakte.

Njegova upotreba neophodna je kod svih alergijskih bolesti kao što su rinitis, astma, urtikarija, ekcem, anafilaksija, konjuktivitis i gastrointestinalni poremećaji.

ALERGO295 test pogodan je i za rano otkrivanje i dijagnostiku, posebno kod bolesnika s pozitivnom obiteljskom anamnezom na alergijske bolesti, uz prisustvo povišene razine IgE antitijela.

Ovim testom izbjegnute su križne reaktivnosti, koje predstavljaju veliki problem u dijagnostici alergija.

Dijagnostika alergijskih bolesti nikada nije bila preciznija i dostupnija

  • Nije potrebno prekidati medikamentoznu terapiju, uključujući uzimanje antihistaminika i kortikosteroida
  • Nije potrebno biti na tašte
  • Može se provoditi u bilo kojoj životnoj dobi, od novorođenčadi do starije životne dobi
  • Potrebna je mala količina krvi
  • Testom se mogu identificirati alergijske reakcije koje se još nisu pojavile, ali se mogu manifestirati u budućnosti
  • Laboratorijsko izvješće sa stručnim tumačenjem rezultata

 

Što se s Alergo295 testom dijagnosticira?

Alergo 295 pogodan je za otkrivanje okidača pojave simptoma kod bilo koje IgE antitijelom posredovane bolesti.

  • Test obuhvaća 295 komponenti u jednom testu: 117 alergena te 178 alergene molekule
  • Grinje i drugi člankonošci te insekti
  • Pelud biljaka (pelin, crkvina, ambrozija, platana, itd.)
  • Pelud trava
  • Pelud drveća (čempres, maslina, javor, lijeska, breza, joha, itd.)
  • Životinjska dlaka (pas, mačka, konj, štakor)
  • Plijesni i gljivice (Alternaria, Aspergillus, Penicillium, Candida, Trycophyton)
  • Namirnice životinjskog podrijetla (mlijeko, jaja, ribe, rakovi, meso, mekušci, itd.)
  • Namirnice biljnog podrijetla (pšenica, kukuruz, jabuka, breskva, kivi, soja, kikiriki, orah, lješnjak, rajčica, jagode, povrće, itd.)
  • Otrovi kukaca (pčele i ose)
  • Lateks

Naručite se: ALERGO295

ALERGO295-DEMO

 

 

.

 

PITAJ LIJEČNIKA

Niste pronašli odgovor na pitanje koje vas zanima? Ovdje upišite svoje pitanje i naši liječnici će vam odgovoriti u najbržem mogućem roku.
POŠALJITE PITANJE